Jedna od najomiljenijih atrakcija na Adventu u Zagrebu već devetu godinu je Ledeni park na Trgu kralja Tomislava, u sklopu kojeg je popularno klizalište. Riječ je o najvećem primjeru pokretne arhitekture na Adventu, koji se proteže na čak 2000 metara kvadratnih, a posljednjih osam godina za njegovo je osmišljavanje zadužen arhitekt Tihomil Matković. Predsjednik Društva arhitekata Zagreba kaže da osobno ne kliže, ali uživa u pogledu na puno klizalište u kojem u jednom terminu može klizati oko 300 ljudi, a dnevno ih bude i više od 3000.
- Svake godine donosimo neke inovacije. Ove smo glavno klizalište približili šetačima duž šetnica, zadržavajući istu površinu leda, te smo proširili privremeni paviljon za klizače duž šetnice kako bismo osigurali više prostora za presvlačenje na toplom. Sada paviljon potpuno prati osnovnu simetriju trga, zajedno s klizalištem i ledenim stazama koje se protežu oko fontana. Dizajnerice Maja Preglej i Maša Vukmanović stvorile su novi vizualni identitet inspiriran bjelinom leda i tragovima klizaljki, dok je glavna organizatorica Slavica Olujić Klapčić postigla uniformni vizualni izgled obodnih kućica s bogatom ponudom hrane i pića - objašnjava Tihomil Matković.
Za postavljanje kompletnog Ledenog parka trebalo je otprilike mjesec dana, u čemu je sudjelovalo više od stotinu ljudi u različitim fazama montaže. Glavni paviljon za klizanje sastoji se od 20 čeličnih modula veličine kamiona koji se spajaju i oblikuju uravnoteženu cjelinu. Za njegovo postavljanje i uređenje bilo je potrebno oko tjedan dana.
- Zanimljivo je kako mnogi od naših sugrađana nikada ne bi pretpostavili da se tu nalazi jedan od najvećih privremenih paviljona Adventa. Ova mobilna arhitektura posjeduje dodatni element osim sposobnosti jednostavnog premještanja - može se konstruirati na mnogo novih načina. To je čini iznimno prilagodljivom novim zahtjevima i mogućnostima prostora - ističe arhitekt.
A to nas dovodi do pitanja što je to zapravo pokretna, odnosno mobilna arhitektura i što sve u nju spada? Pojam se odnosi na planiranje i izgradnju arhitektonskih struktura koje su fleksibilne, prenosive ili prilagodljive. Ova vrsta arhitekture karakterizira se mogućnošću premještanja ili prilagodbe različitim okolinama ili potrebama. Takve konstrukcije mogu biti privremene ili trajne te se mogu koristiti u različite svrhe, kao što su stambeni objekti, komercijalne zgrade, javni prostori ili čak umjetničke instalacije. Primjeri pokretne arhitekture uključuju modularne kuće, prenosive kontejnere za urede, sklopive konstrukcije za događaje ili čak privremene šatore za različite namjene. Bitno je istaknuti da se pokretna arhitektura temelji na ideji mobilnosti i prilagodljivosti okolini ili potrebama korisnika.
- Današnji način života sve više ukazuje na brze promjene u potrebama pojedinca i njegova okruženja te zahtijeva brzu prilagodbu životnih i radnih prostora. Ovo stvara plodno tlo za razvoj dinamičnih, mobilnih prostornih rješenja koja se lako mogu premjestiti i prilagoditi novim potrebama - kaže Matković.
U razvoju gradova na kakav smo navikli ovakav koncept postavlja neka pitanja jer još uvijek smatramo gradove "sigurnim" okružjem za zajednički život. Integriranjem privremenosti i mobilnosti u prostore može se dovesti do gubitka koncepta sigurnosti i stabilnosti u zajednici i okruženju, što stvara novi koncept dinamičnog grada.
- Prednosti ovakvog pristupa arhitekturi su svakako u njezinu potencijalu prilagodbe novoj dinamici i promjenjivosti životnih potreba. To je razumljivije kada se gleda na primjeru pokretne arhitekture manjeg doma na kotačima, no postaje manje razumljivo kada se promatra na potencijalu modularne gradnje paviljona uz moguću promjenu volumena, oblikovanja ili funkcija. Ovakva arhitektura ima dodatne zahtjeve mogućeg transporta i potrebu za razradom spojnih elemenata i pametnih detalja za spajanje infrastrukture, što je čini drugačijom od ‘klasične‘ arhitekture - tumači.
Koliko složeni i zahtjevni mogu biti projekti pokretne arhitekture, najbolje pokazuje primjer Ledenog parka u Zagrebu, koji je prve godine postojanja naišao na brojne kritike. No, otkad klizalište projektira Tihomil Matković, stvari su se promijenile.
Kreiranje ovog kompleksnog projekta započeo je detaljnom analizom povijesnog razvoja Donjeg grada i povijesti klizališta na tom području te sličnih primjera u svijetu. Naime, Ledeni park na Tomislavcu postao je tradicija proteklog desetljeća, ali svoje korijene vuče još od kraja 19. stoljeća, kada su klizališta bila organizirana u zimskim mjesecima na području Lenucijeve potkove, tamo gdje se danas nalaze HNK i Marulićev trg.
- Uključili smo se kao arhitekti od druge godine, unoseći značajna poboljšanja u zaštiti okoliša, smanjenju zauzeća travnatih površina i kreiranjem kvalitetnih privremenih građevina, sve to pod strogim nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Veliki paviljon savršeno se uklopio u okolinu i dosad nije doživio negativne kritike - kaže Matković, dodajući da je ključna komponenta uspješnog projekta temeljita priprema i stalna briga, koja je u slučaju Ledenog parka započela u ranim ljetnim mjesecima.
Zagrebački arhitekt ima veliko iskustvo s različitim tipovima projekata pokretne arhitekture.
- Imali smo priliku provesti koncept modularne gradnje na projektiranju dvadesetak vrtića, od kojih je realizirano desetak. Razumijevanje pokretne arhitekture u našem okruženju još uvijek je ograničeno, stoga smo često bili pozvani da takvu arhitekturu oblikujemo kako bi se što više uklopila u ‘standardno‘ poimanje zgrade. Zbog toga je takva realizacija nešto složenija za moguću promjenu lokacije ili funkcije, iako to nije nemoguće. Uspješni primjeri uključuju projekte u Novskoj, Garešnici, Križu, Požegi, Sračincu i drugdje. Također, kao arhitekti, sudjelovali smo u projektu Modulee, koji vodi Maja Buconjić Barišić, u sklopu kojeg smo stvorili manji, privremeni ‘kvart‘ na parkiralištu Zagrebačkog velesajma, koji je služio kao mjesto okupljanja i druženja uz bogat sadržaj tijekom ljetnih mjeseci - govori Tihomir Matković.
Od svjetskih primjera zanimljive pokretne arhitekture navodi niz projekata berlinskog ureda Raumlaborberlin, koji je nedavno imao izuzetno posjećeno predavanje na sajmu ArhiBau.hr u Zagrebu.
- Njihovi projekti uključuju stvaranje privremenog ‘Plutajućeg sveučilišta u Berlinu‘ i urbanu preobrazbu nekadašnje industrijske zone luke u Göteborgu u ‘Javnu saunu i bazen‘. Kroz prilagodbu prostora novim, povremenim ili privremenim namjenama, Raumlaborberlin daje novi život zajednici - zaključuje Tihomil Matković.
