Urbani vrtovi

Alternativa zapuštenim gradskim prostorima

Stanovnici metropole odnedavno mogu imati komadić vrta čak i ako nemaju vlastitu zemlju

Supružnici Danica i Drago Ivanović godinama su živjeli u Njemačkoj, gdje su se upoznali s pojmom urbanih vrtova. Oboje su odrasli na selu, a nakon povratka u Hrvatsku nedostajao im je rad na zemlji i priroda. Žive na Malešnici i razmišljali su o kupnji manjeg zemljišta izvan grada, no onda su doznali za projekt gradskih vrtova, malo se informirali na internetu, prijavili se i danas su vlasnici parcele od 50 četvornih metara u novootvorenom gradskom vrtu u Stenjevcu. – Svidjela nam se cijela ideja kao projekt, skupa radimo, družimo se i to nam je kao team building, za opuštanje poslije napornog radnog dana – uglas kažu Ivanovići, koji u vrt dolaze svaki dan, a nije im teško ustati ni u 6 ujutro da bi zalili gredice.

U gradskim sredinama u kojima vlada nedostatak zelenih površina zajednički urbani vrtovi kao specifičan oblik javnog prostora postaju novi trend, koji je odnedavno zahvatio i Zagreb. 

– Projekt je pokrenut na inicijativu Radija Kaj i 24 sata, a u suradnji s Gradskim uredom za poljoprivredu. Sama ideja postoji još otkad su se sanirali ‘divlji vrtovi’ u Travnom. Prve parcele podijeljene su u svibnju prošle godine, a prvi vrtovi otvoreni su u Sv. Klari, Sopotu, Sesvetama i na Borovju. Odaziv građana bio je izniman – objašnjava jedna od pokretačica akcije, Arijana Bokor.

Supružnici Danica i Drago Ivanović imaju parcelu od 50 četvornih metara u nedavno otvorenom  vrtu  u Stenjevcu

Prijave prema lokaciji

Grad je odredio lokacije koje u iduće dvije godine neće biti namijenjene za neku drugu svrhu i gdje postoji pristupna infrastruktura, odnosno put ili cesta. Potom je Gradski ured za poljoprivredu raspisao natječaj, a prvi kriterij bio je ekonomski, te da osoba koja se prijavila živi u tom dijelu grada. Svaki korisnik na raspolaganje je dobio parcelu od 50 kvadrata na kojoj je dozvoljena sadnja povrća, cvijeća i začinskog bilja, a ovisno o veličini vrta varira i broj parcela. Ovaj u Stenjevcu, dodaje Bokor, najveći je i ima oko 500 parcela.



Zdrav život i druženje

– Pozitivna je kod komunalnih vrtova sama činjenica da ljudi borave na otvorenom i  bave ser fizičkom aktivnošću. Druga je stvar to što ljudi ovdje vrlo brzo vide rezultate svog rada, a poanta je i u druženju – ljudi se upoznaju, razmjenjuju iskustva, pomažu jedni drugima i na taj se način razvijaju socijalni odnosi, što je izvrsno u današnje vrijeme otuđenosti i tehnologije – smatra profesorica Vesna Židovec s Agronomskog fakulteta.

Ideja urbanih vrtova svoje korijene ima u newyorškim komunalnim vrtovima iz 70-ih godina, iz kojih su se razvili različiti oblici nekomercijalnih, kolektivnih urbanih vrtova kao što su interkulturalni vrtovi, susjedski vrtovi, gradske i dječje farme, društveni vrtovi, školski vrtovi, guerilla vrtlarstvo… Mnoge ideje tzv. urbane poljoprivrede dolaze i s Kube – raspadom istočnog bloka raspala se i kubanska ekonomija i zemlja je bila prisiljena na reorganizaciju, a zadnjih se godina urbanoj poljoprivredi sve više okreću i stanovnici nekad industrijske meke, a danas zapuštenog i napuštenog Detroita.

U Europi, pak, u prvom planu nije toliko susptitucijska ekonomija, već obogaćivanje života u gradu i uspostavljanje nove zajednice, ali i svojevrstan odgovor na globalne izazove urbanizacije i nedostatke velikih gradova kao što su ekološki problemi, izolacija, otuđenost i manjak zelenih površina.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijlite!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. siječanj 2021 10:50