Početkom tjedna dovršena je krajobrazna sanacija platoa pored parka Gradac u Dubrovniku. Riječ je o platou koje sa starom gradskom jezgrom i tvrđavom Lovrijenac čini izrazito važan dio panorame grada Dubrovnika, a s obzirom na njegov istaknuti položaj unutar kontaktne zone povijesne jezgre, pripada zoni zaštite nepokretnih kulturnih dobara izrazitih krajobraznih i arhitektonskih vrijednosti.
Plato se godinama koristio kao parkiralište na otvorenom. Međutim, s obzirom na neposrednu blizinu perivoja Gradac, lokaliteta Danče i povijesne gradske jezgre, ali i iznimno osjetljive vizure - vidljiv je sa svih bitnih točaka kao što su zidine, Pile, Lovrijenac i Srednji Kono, razina njegove uređenosti bila je nezadovoljavajuća i neprimjerena lokaciji: osim siromašne postojeće vegetacije, podloga platoa bila je šljunčana obrubljena betonskim cestovnim rubnjacima, neadekvatne površinske obrade, s ulegnućima koja su zadržavala kišnicu, a i rasvjeta s postavljena tri rasvjetna stupa je bila nedostatna.
Dekorativni kamen
Stoga je gradska tvrtka Sanitat Dubrovnik započela projekt njegova cjelovitog uređenja. Projekt hortikulturne revitalizacije i ozelenjivanja te uređenja platila izradio je arhitektonski ured proto-arch u suradnji s uredom za krajobraznu arhitekturu studio-landa, a radove je izvodila tvrtka texomolior.
Projektom je zadržana namjena parkirališta na otvorenom, a samo uređenje usklađeno je sa smjernicama Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Arhitektica Lea Đurović Ruso iz dubrovačkog arhitektonskog ureda Proto-Arch kaže kako je projektom obuhvaćena sanacija površinske podne obloge dekorativnim betonom s vidljivim kamenim agregatom te ozelenjavanje platoa, u formi novog drvoreda i novih zelenih zaštitnih zona.
- Duž zapadne linije obuhvata, vrhom obronka prema Dančama zadržala se zatečena vegetacija, uglavnom stabla bagrema i grmovi lovora. U centralnom dijelu platoa se zasadio drvored crnike kako bi se fragmentirala jednolična površina, a zelene plohe povezale te iz točaka gradske jezgre i vidikovca dobili vegetaciju u više planova unutar panorame - kaže arhitektica Lea Đurović Ruso. Južnim i istočnim rubom obuhvata, nastavlja, formirana je vegetacijska barijera kako bi se spriječile vizure na vegetacijom osiromašeni plato sadnjom visokih stablašica hrasta crnike i pinija, a sve tako da se ne uništi zatečena vegetacija prizemnog sloja i postojećih stabala. Parterno se obavila sadnja grmolikih vrsta iz areala mediteranske makije, halofitne vrste: mirta, prstasta konopljika, divlja te puzajući timijan.
Praksa u Europi
Projekt je zanimljiv i po implementiranom sustavu za upravljanje rasta korijenja, kakvi se u urbanim sredinama Europe i svijeta primjenjuju već 20-ak godina, a ovdje je bio potreban zbog velikih stabala na krševitoj podlozi i velikih udara vjetra. - Podzemno sidrenje stabala, proizvođača greenblue, izvedeno je prvi put u Hrvatskoj, čime se ostvaren doprinos održivom razvoju urbane zelene infrastrukture - kaže i pojašnjava da se GreenBlue Urban RootSpace sustav sastoji od nosivih ćelija izrađenih od 100 posto recikliranog materijala, s više od 95 posto otvorenog praznog prostora za maksimalni volumen ukorjenjivanja stabla, čime se stvaraju optimalni uvjeti za biologiju tla kako bi se korijen maksimizirao te time pospješio rast i zdravlje drveća.
- Implementacija ovog sustava uvelike smanjuje vjetroizvale stabala koje su na ovoj lokaciji vrlo česte. Podzemni sustav upravljanja rasta korijenja omogućuje dodatno podzemno sidrenje stabala i navodnjavanje - dodaje arhitektica. Također, izvedeni su sustav automatskog navodnjavanja, novi sustav javne rasvjete te sustavi vodoopskrbe i oborinske odvodnje s upojnim poljem.
