Napravite sami svoj povrtnjak

Znate li da su rajčica, bosiljak, češnjak i peršin osim savršene salate i ‘dobri susjedi’? Hrvoje Kovač iz Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu otkriva na koji način rasporediti povrće u vlastitom vrtu kako bi bolje uspijevalo.

Što više težimo Zapadu i njegovim vrijednostima, nekako nas sve više hvata nostalgija za hranom “kakvu smo nekad jeli”. Naime, voće i povrće u zapadnom svijetu kao da je izgubilo svoj okus i miris, pa se nerijetko u urbanim sredinama mogu pronaći povrtnjaci i voćnjaci. S obzirom na to da smo gotovo do nedavno bili poprilično ruralna sredina, većina nas se još uvijek sa sjetom prisjeća onog predivnog mirisa rajčice, netom ubrane u bakinu vrtu, ili onog slatkastog okusa graška kojeg smo ubrali i direktno srkali iz mahune. Moram priznati da me emisija koju sam nedavno pogledao na TV-u ponukala na ideju o povrtnjaku. Naime, emisija je bila o ljudima koji u središtu New Yorka, na neboderu, uzgajaju voće u teglama i sade povrće na gredicama. Jednostavno sam pomislio kako bi bilo zgodno da vam opišem način na koji možete sami napraviti svoj povrtnjak.

Od povrtnih sadnica (flanaca) savjetujem vam da pokušate pronaći “stare sorte” povrća, odnosno sorte koje su se nekad tradicionalno uzgajale u vašem području. Razlog zbog kojeg vam to savjetujem je prvenstveno taj što su otpornije na različite bolesti. Prema mome saznanju, postoje centri u pojedinim područjima Hrvatske koji njeguju “autohtone” sorte. Prije nego što krenete u potragu za sadnicama, potrebno je odlučiti gdje ćete saditi, pogledati veličinu gredice kojom raspolažete i koje povrće uopće želite saditi, pa prema svojim željama i mogućnostima izraditi plan sadnje. Pri izradi plana sadnje potrebno je obratiti pažnju na “dobre” i “loše” susjede. Naime, nitko vas neće spriječiti da posadite baš sve povrće koje ste zamislili, ali postoje vrste koje bolje rastu ako su posađene jedne pored drugih. Neke pak čak zaštićuju jedne druge od različitih nametnika i bolesti. Ja sam se odlučio za sljedeće vrste: paradajz, papriku, raštiku, artičoke, čičoke, peršin, češnjak, krastavce, tikvice, šparoge, bosiljak i lavandu.

Kako odlučiti koliko sadnica kupiti? Trebate imati na umu da se sadnice sade u određenom razmaku od 30 do 60 cm (slika 1), pa izmjerite svoju gredicu i prema tome kupite sadnice.

Priprema gredice: Prije sadnje gredicu je potrebno preštihati ili prekopati te izvaditi sav korov. Na taj ćete način zemlju razrahliti, čime ćete omogućiti bolje širenje korijena sadnice u zemlju. Također, ne zaboravite napraviti staze kroz svoju gredicu kako biste si olakšali pristup kasnije, prilikom branja.

Nakon što ste je pripremili, rasporedite svoje sadnice pravilno po gredici kako biste ih kasnije lakše ukopali (slika 2).

Sadnja paradajza, paprike i raštike

Motikom iskopamo rupu, stavimo u nju kompost (možete staviti odstajali stajski gnoj ili univerzalni substrat za bilje), kojim ćemo prihraniti mlade biljke i olakšati im rast i razvoj (slika 3). Nakon toga izvadimo sadnice iz čaša ili teglica, položimo ih u jamu i zagrnemo korijen zemljom. Važno je da se obrati pažnja na razmak među sadnicama. Naime, paprici je potrebna veća vlaga, stoga ona voli “gustu” sadnju, što znači da ćemo je saditi na udaljenosti od otprilike 30-ak cm. Kada se biljke razrastu, takav način sadnje omogućit će zadržavanje vlage oko korijena jer će gusto posađene biljke spriječiti isušivanje tla. Paradajz pak ne voli veliku vlažnost, stoga ga je potrebno saditi u većim razmacima, otprilike 60-ak cm, kako bi se zemlja mogla bolje isušivati. Uz svaku sadnicu paradajza dobro je staviti štap za koji ćemo kasnije sadnicu povezati, a koji će sadnicama dati potporu da rastu uspravno.

Iako to većina ljudi radi u kasnijoj fazi, kada se biljke paradajza razrastu, preporučujem da štapove stavite odmah, kako kasnije ne biste ozlijedili korijen biljke, koji će se razrasti zajedno s biljkom (slika 4). Uz gredicu posađene paprike sadio sam raštiku, jer su te dvije vrste “dobri susjedi”. Raštika je izuzetno zahvalna kultura i raste u svim dijelovima Hrvatske. Otporna je na gotovo sve uvjete i zadržava se kroz cijelu godinu, pa čak i zimi u kontinentalnim dijelovima Lijepe naše. Moram priznati da je to biljka koja me redovito zimi razveseli u vrtu, jer je jedino povrće koje opstane ispod snijega, pa se možete usred zime počastiti varivom od svježeg povrća iz vlastitog vrta. Između paradajza posadio sam niže kulture koje neće sprečavati isušivanje tla, a ujedno su “dobri susjedi”: bosiljak, češnjak i peršin. Bosiljak sam odabrao iz razloga što će paradajzu dati posebnu aromu; češnjak će ga zaštititi od nametnika; a peršinom, s obzirom na to da ne smeta niti jednoj od navedenih kultura, ispunio sam preostali prostor na gredici.

Sadnja Šparoga

Šparoge sam odlučio posaditi na najlon. Najlon zadržava vlagu, a i sprečava rast korova pa se ne mora stalno plijeviti. Postoje već gotovi najloni s izbušenim rupama koje možete kupiti u gotovo svakom vrtlarskom centru, ili pak možete biti “sam svoj majstor” i sami izbušiti u pravilnom razmaku rupe na najlonu, otprilike s razmakom od 10 cm. Ja sam odlučio iskoristiti najlonsku vreću u kojoj sam nabavio supstrat. Razrezao sam je, probušio rupe u promjeru 5-7 cm, sa 10 cm razmaka između svake rupe (slika 5).

Vreću sam položio na željeno mjesto na gredici i sadilicom iskopao rupe. Nakon toga u rupe sam stavio supstrat, položio sadnicu šparoge i zagrnuo korijen zemljom (slika 6).

Oko biljčica preporučujem da stavite piljevinu kako biste ih zaštitili od puževa (slika 7).

Nakon što ste posadili povrtnjak, važno je obilno zaliti mlade biljke.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijlite!