Slobodnostojeća drvena kuća Kuća Frolicha u Bosanskoj ulici u Zagrebu sagrađena je 1919., prema projektu arhitekta Viktora Kovačića, za investitora veletrgovca drvom Oskara Frölicha. Jedna je od mnogih zagrebačkih zgrada koje su zaštićene kao nepokretna kulturna dobra Zagreba, koje ćemo predstaviti sljedećih tjedana čitateljima portala D&D u sklopu naše akcije osvještavanja važnosti brige o kulturnoj baštini.
"Kuća lovački paviljon" bila je jedini izvedeni objekt u sklopu projekta koji je predvidio rezidencijalni ansambl - vilu s teniskim igralištem, šetnicom i voćnjakom. Prizemnica sa stambenim potkrovljem, građena je od tesanih balvana spojenih na "hrvatske vugle", u tradiciji pučkoga graditeljstva. Po oblikovnim i konstruktivnim karakteristikama jedinstvena je u Kovačićevu opusu. Arhitekt Viktor Kovačić najznačajniji je hrvatski arhitekt s početka 20. stoljeća.
"Jedno od njegovih zanimljivih, no pomalo zaboravljenih ostvarenja je Kuća Fröhlich u Bosanskoj ulici. U žargonu je, zbog materijala od kojeg je sagrađena, nazvana Drvena vila. Iako je Kuća Fröhlich naoko skromnog izgleda, riječ je o značajnom ostvarenju hrvatske arhitekture. Njegovu vlasniku bila je izvrsna reklama za poslove kojima se bavio", piše Krešimir Galović, povjesničar umjetnosti.
Priča o "Drvenoj vili" počinje 1918. godine, u danima raspada Austro-Ugarske Monarhije.
"Prvotno je zamišljen vrlo ambiciozan projekt koji je obuhvaćao građevnu jedinicu na čitavom prostoru između Hercegovačke i Bosanske ulice. Taj se projekt odnosio na izgradnju raskošne dvokrilne vile s velikim neobaroknim parkom, vrtnim paviljonima, teniskim terenom, garažama te drvenom ladanjskom vilom za potrebe vlasnika na suprotnom kraju parcele. Zbog ekonomske krize od ovog se projekta odustalo, ograničivši ga samo na izgradnju drvene kuće. Kuća Fröhlich građena je tijekom 1920. i 1921. godine", zapisao je K. Galović.
Zaključuje da je krajnje pojednostavljen drveni objekt s vrlo profinjenim i pročišćenim detaljima, stilski blizak tradicijskom graditeljstvu središnje Hrvatske.
U Židovskom leksikonu pronalazimo podatak da se Oskar Frölich u Hrvatsku doselio 1910. godine iz Züricha. Prije Drugog svjetskog rata bio je ravnatelj i dioničar poduzeća Croatia za industriju drva. Nakon uspostave NDH bio je primoran dati ostavku na sva članstva u nadzornom odborima i upravi. Prebjegao je s djecom u Italiju. Vila u kojoj je stanovao nalazila se na Tuškancu, a ovu u Bosanskoj ulici tek je uređivao. Nakon rata kratko je živio u Italiji, negdje blizu Genove, i bavio se antikvitetima.
