Pelješki most donio je velike promjene i susjednom otoku Korčula. Ipak, kako čujemo, većina Korčulana ne želi da se i njihov otok spoji mostom o čemu je bilo govora u posljednje vrijeme, radije bi manju zračnu luku i kvalitetno pristanište za trajekte te bolje pristupne i lokalne ceste.
No potražnja za nekretninama na Korčuli raste i ove godine, već je lani taj otok bio jedan od hitova na tržištu. Slovenci kupuju jer vole Olivera.
Rariteti
- Najveća promjena s obzirom na Pelješki most je ta da se ove godine i ljeto traže podjednako svi dijelovi otoka, zapadni dio Vela Luka, Blato i drugi jednako kao i grad Korčula. Most je definitivno donio pozitivnu energiju, ali da bi se otok kvalitetno razvijao, nužna su mu bolja pristaništa - ističe Dario Cocović, direktor agencije Korčula projekti, agencije za prodaju nekretnina i razvoj projekata.
Porasle su ove godine cijene zemljišta i novogradnje.
- Imamo dosta posla. Otvorili smo dvije podružnice na otoku uz naš matični ured u gradu Korčula. Najviše se traži novogradnja i zemljišta, starijih objekata je manje na tržištu, uglavnom je sve već ranije prodano, a stare stoljetne kamene kuće u gradu Korčuli se rijetko pojave u ponudi i to su rariteti na tržištu - kaže D. Cocović.
Na otoku se trenutno razvija desetak stambenih projekta, koji će biti gotovi za godinu i dvije, manje i srednje veličine zgrada, ukupno oko 100 stanova. Najviše se, dodaje on, traže stanovi od 60 do 70 kvadrata. Gdje postoji razvijena infrastruktura, uglavnom su cijene zemljišta narasle za oko 20 posto.
Poželjne lokacije
- Nedavno smo u jednoj uvali u središnjem dijelu otoka koja nije bila baš najatraktivnija destinacija, prodali zemljište za 200 eura/m2, dok je slična pozicija lani bila po 150 eura. Najskuplje zemljište koje je do sad prodano na Korčuli stajalo je 800 eura/m2, no ona kvalitetnija su od 300 do 800 eura. Manje dobra idu od 150 do 250 eura, s tim da se može dogoditi da su skupo i jeftinije zemljište preko puta jedno drugim, i ovdje igra ulogu mikrolokacija. Općenito kuća je na otoku malo u ponudi, pa ih uglavnom većina želi sama graditi. Neki kupe staru uz more, sruše je i sagrade novu - govori direktor agencije Korčula projekti.
Na otoku je ostalo par lokacija koje su infrastrukturno lošije, bez cesta, struje i vode, one bi, smatra on, možda mogle biti atraktivne za koju godinu. Stranci izbjegavaju kupnju na takvim mjestima, njima je brzina gradnje važna, a kupci iz Hrvatske i BIH povremeno se odlučuju za ovakve nekretnine.
- Bilo bi idealno da na Korčuli postoji nekoliko razvojnih građevinskih zona, ne moraju biti uz more. Time bi se izbjeglo toliko rekonstrukcija i gradnje unutar postojećih zona. Korčula nije preizgrađena, ovdje se uglavnom grade vile i manje stambene zgrade, boutique hoteli i slično. Dio problema su zone koje su odavno urbanistički određene za razvoj, ali se na njima ništa ne događa, jer se vlasnici ne mogu dogovoriti. Tako se koči razvoj jer se te zone ne zamjenjuju drugima na kojima bi se mogao dogoditi - objašnjava Cocović, koji smatra da otok nije devastiran, mnogo je prirode i obale koja nije građevinska, a i većinom se pazi što se gradi.
Najpoželjnije lokacije na otoku su grad Korčula i Prižba. Velolučki zaljev sve je traženiji, nakon uređenja marine i drugih investicija u grad.
Cijena novogradnje ove je godine također nešto viša. S PDV-om kvadrat luksuzne novogradnje s pogledom kod ili blizu mora stoji oko 4500 eura, dok novogradnja koja je nešto malo udaljenija i manje luksuzna iznosi oko 2500/m2.
