Život u urbanoj sredini znači život u objektima dosadnih, hladnih pročelja, okruženih betonom, prometom, bukom i zagađenim zrakom. Stoga ne treba čuditi višegodišnja – ili bolje rečeno višestoljetna – tendencija oživljavanja “zelenih gradova” koji podrazumijevaju ozelenjavanje krovova i zidova kuća, višestambenih zgrada i poslovnih nebodera.
Na Dalekom istoku korištenje zelenih zidova dokumentirano je prije više od 3000 godina, a Europa ima tisućljetnu tradiciju ozelenjavanja zidova prestižnih zgrada, crkava i dvoraca. Iako su zeleni zidovi, odnosno vertikalni vrtovi, danas popularni uglavnom zbog utjecaja na okoliš, sve je više zanimljivih arhitektonskih rješenja sa samoodrživim sustavima biljnih vertikala. Nizu konkretnih primjera u svijetu pridružila se i Ljubljana.
Produljuje vegetaciju
Ovih dana Obiteljski centar Mala ulica, o kojem smo pisali lani nakon otvaranja, na vanjskom je igralištu dobio vertikalni vrt. Riječ je o prvom vertikalnom vrtu na javnom prostoru u Sloveniji tehnološki inovativnog i ekološkog dizajna, prvom takve vrste u svijetu. Naime, u projektu je primijenjen sustav navodnjavanja biljaka podzemnom vodom, čime se rješava problem zalijevanja zimi, voda se ne smrzava, a samim time biljke ne isušuju. O čemu je točno riječ? Zeleni zid sastoji se od posebno dizajniranih dekorativnih panela koji su otporni na vanjske uvjete, ne ispuštaju štetne tvari i mogu se sasvim reciklirati.
Ploče su optimalno nagnute prema suncu u rasteru koji pruža dovoljno prostora za rast svake pojedine sadnice, a ispod zida postavljene su cijevi s posebnom mineralnom vunom slovenskog proizvođača Knauf Insulation kao prijenosnim medijom koji grije podzemnu vodu na dubini od 32 metra. Temperature vode od 13°C dobra je za rast biljaka, ne smrzava se i nema isušavanja biljaka u sušnim razdobljima.
Dapače, u hladnijem razdoblju stimulira proljetni rast, a u jeseni produljuje vegetaciju. Sustav u vrućim ljetnim danima, pak, hladi zidove zgrade i smanjuje potrebu za hlađenjem. – Svaki stupanj Celzijev niže temperature u prostorijama zgrade znači 5 posto uštede električne energije.
Ako zeleni zid snizuje temperaturu prostorije za 5°C, štedi se 25 posto za hlađenje sobe. Uz taj sustav može se postići razlika u temperaturi zida ljeti do 20°C, a zimi do 15°C. Pomoću pumpe voda se može koristiti u sudoperu, dok se mali dio koristi za zalijevanje biljaka u vertikalnom vrtu. Cijeli sistem kontrolira mikroprocesor s daljinskim upravljačem putem interneta. Da bi se pratio prijenos topline kroz zid, postavljeno je osam temperaturnih sonda – objašnjava Tomaž Čufer iz tvrtke Humko Bled, koja je patentirala primijenjeni sustav navodnjava zelenog zida, a ujedno izvodila radove.
Kapljice kiše koje vise
Ovaj tehnološki eksperiment nadopunjuje arhitektonski inovativan pristup jer je vertikalni vrt osmišljen kao zelena površina s umjetničkim intervencijama, odnosno posebno odabranim elementima opreme koji imaju edukativan učinak za posjetitelje Obiteljskog centra Mala ulica. Oprema tako simbolizira element vode, oblaka i kapljica kiše koje vise u zraku stvarajući dinamiku u kompoziciji vertikalnog vrta. Tu je i jedinstven glazbeni instrument u obliku ribe, kojim se djeca mogu igrati dodirujući ga štapićem.
U donjem dijelu zelene stijene posađene su trajnice, a djeca mogu saditi i sezonsko bilje, primjerice, jagode. Na taj način mogu učiti da bez vode nema života. Arhitektonski dio projekta vodila je arhitektica Mateja Panter, koja zajedno s kolegicom Špelom Kuhar potpisuje i projekt Obiteljskog centra Mala ulica. Podsjetit ćemo da je Obiteljski centar Mala ulica, smješten u nekadašnjem javnom kupalištu, prvi centar takve vrste u Sloveniji, a koncipiran je kao javni dnevni boravak dizajniran posebno za obitelji s djecom predškolske dobi.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
