Zagrebački arhitekt Alen Žunić, stručnjak za urbane preobrazbe i razvoj modela planiranja gradova, nedavno je sa svojom ekipom završio zanimljivo idejno rješenje za grad Cres, malu oazu mira čiji je lokalni slogan ‘no stress on Cres‘. Cijeli projekt nazvali su La Citta Felice 2.0 - Sretan grad 2.0, parafrazirajući istoimenu knjigu filozofa Frane Petrića objavljenu daleke 1553. godine. Petrić je upravo s Cresa pisao o tome kakav grad treba biti, što je potrebno za ugodno stanovanje i kvalitetnu kulturu življenja, a njegov koncept spada u tzv. pragmatični utopizam.
- Sa željom da nastavimo tako progresivna razmišljanja i danas, ali sa suvremenim interpretacijama, i naši projekti za Cres temelje se na konceptu ‘pragmatičnog utopizma‘, odnosno stvaranju projekata koji se nalaze na idealnoj sredini između funkcionalnosti i racionalnosti te utopijskih vizija koje imaju namjeru pomicati granice. Projekt obuhvaća rješenja za tri ključne gradske lokacije - stambenu zgradu na sjeverozapadu grada, u nastavku slijedi sportska zona s novom sportskom dvoranom uz postojeći nogometni teren te treća točka na samom jugu grada, sportsko-rekreacijska zona s atraktivnim paviljonom u obliku kruga. Uz to, mi smo u projekt sami dodali i nešto što smo prepoznali kao krucijalno za budućnost grada - urbanistički prijedlog pod nazivom Cres Line - kaže Alen Žunić, objašnjavajući da postoje dva zajednička nazivnika svih dijelova projekta.
Prvi je ideja da se može ‘graditi prirodom‘. Naime, grad je dovoljno malen i svi projekti direktno se naslanjaju na teritorij bogat zelenilom, a upravo to je najveća prednost Cresa. Drugi je oblikovni pristup. Umjesto lomljenih parametričkih formi, nikada viđenih oblika ili skupih materijala, ideja ikoničnosti novih objekata na Cresu temelji se na bazičnim geometrijskim oblicima - trokutu, krugu i pravokutniku, koji zbog svoje jednostavnosti postaju neuobičajeni u današnjem kontekstu i upravo zato se percipiraju kao atrakcija.
Stambene zone u gradovima na našoj obali često postaju spavaonice, veliki predjeli u kojima nema dodatnih programa osim stanovanja. Obično su pusti izvan sezone, a na pojedine parcele se može ući samo ako je plaćen smještaj u apartmanu. Namjera grada Cresa je znatno veća - novom stambeno-poslovnom zgradom posaditi sjeme buduće izgradnje (jer zgrada nastaje usred trenutno neizgrađene zone) i pozitivnog pristupa individualne intervencije koja radi za kolektivnu dobrobit. Rješenje stambeno-poslovne zgrade moglo bi pokazati kako i zasebne parcele s dodatnim sadržajima - parkom, trgom, poslovnim prostorima i zelenim površinama, mogu sudjelovati u javnom funkcioniranju grada.
U moru apartmanskih kuća i zgrada na hrvatskoj obali koje imitiraju mediteranski stil, lažirajući identitet, stvorena su, paradoksalno, upravo mjesta bez ikakvog identiteta (jer sve kuće izgledaju isto). Kao i na drugim otocima, tako i creska novija arhitektura ima repeticiju istih elemenata - lukova, kupa kanalica, kosih krovova, grilja, balustrada i ‘pekarskih‘ boja pročelja.
- Ova nova zgrada svojim jednostavnim, ali smjelim oblikom odudara od očekivanih formi u Cresu. U novom rješenju bijela, čista arhitektura na gornjim etažama, i zaobljena landscape topografija u prizemlju uvode novi jezik koji izrasta iz terena. Minimalnim odizanjem zgrade od tla i stvaranjem zelenog krova, dobiva pomak u korištenju privatnog dijela parcele kao javnoga prostora, nešto što arhitektura apartmanizacije, koja želi maksimizirati svaki četvorni metar, ne poznaje - govori Žunić.
Druga lokacija obuhvaća sportsku dvoranu i zonu nogometnog terena.
Obuhvat za smještanje dvorane je u padu, a kompleksna prirodna topografija omogućuje veću povezanost krajolika i arhitekture, što otvara prostor za inovaciju.
- Zbog zaštite prirodnog pejzaža, optimalni pristup projektiranju dvorane bio je djelomično ukapanje volumena zgrade. Tako je istovremeno ekstenzija postojećeg brežuljka postala u jednom dijelu i krov zgrade, a autohtono bilje i samoodrživa vegetacija postaju gradivi materijal nove dvorane, objekta koji raste s prirodom. Krajobraz i arhitektura se isprepliću, djeluju kao jedan organizam, a objekt postaje hotspot grada, mjesto okupljanja u dvorani za potrebe sportskih evenata, festivala i drugih događanja. Cilj je da se krov pretvori u prvi veliki gradski javni park, koji osim bioklimatskih karakteristika i unapređenja bioraznolikosti omogućava građanima korištenje i izvan radnoga vremena dvorane - objašnjava arhitekt.
Na mjestu treće lokacije, arhitektonsko-krajobraznog rješenja javnog prostora uz obalu na najjužnijem dijelu grada, trenutačno se nalazi pristanište za manje brodice. Taj dio obale slabo je pristupačan i zapušten, a ovim projektom predviđa se transformacija cijele zone s gusto konsolidiranim sadržajima sporta, rekreacije, zabave, odmora, druženja. Predviđeni su novi programi i sadržaji poput interpretacijskog centra (centar pomorske i maritimne baštine), umjetne stijene za penjanje, sportskih terena, dječjih igrališta, skate parka i jedriličarskog kluba.
U predloženom rješenju posebno se ističe ikoničan krug, koji postepenom promjenom visine prelazi s kopna, gdje je uronjen u krajobrazno dizajnirani prostor, na more, gdje omogućava doživljaj kretanja po površini vode. Ujedno stvara javnu šetnicu i raznolike vizure prema povijesnom Cresu, moru i okolnom zelenom pejsažu, a ispod odignutog djela pretvara se u paviljon.
Alen Žunić posebno je ponosan na Cres Line - dodatak koji su predložili a da im to nije bilo inicijalno zadano.
- Cres Line bi bio milenijski projekt koji nadomješta gradu sve do sada nedostajuće javne sadržaje, prožima sve ključne ‘gradske otoke‘ (stambene, sportske, turističke, povijesnu jezgru) i provodi sustavnu integraciju Cresa u jasnu urbanu cjelinu. Ako je Cres do sada bio samo skupina urbanih otoka složena od jezgre (povijesnog središta) i dominantno turističkog stanovanja različitih vrsta (‘otok‘ kampova, ‘otok‘ apartmanske izgradnje, ‘otok‘ hotela), u 21. stoljeću ima priliku napokon riješiti najveću boljku svih hrvatskih gradova - fragmentiranost. Cres Line je istovremeno odgovor na nepovezani točkasti razvoj, klimatske promjene i ekološko-prirodne nedostatke, a sa svojim programima i tematskim šetnjama nudi rješenje i za hibridno nadopunjavanje gradskog tkiva svim nedostajućim urbanim sadržajima.
Nova kralježnica grada postala bi ključna pješačka ‘avenija‘ koja bi omogućila kretanje kroz sve bitne gradske točke i zone, od krajnjeg sjeverozapada grada do budućeg projekta sportsko-rekreacijske zone na jugu. Osim brojnih novih programa koji bi se pojavili uz Cres Line, šetnica bi mogla dobiti i atraktivne detalje uređenja. Urbana oprema, info paneli i koreografija javne rasvjete mogu formirati zanimljive mikrolokacije. U takvom novom ‘gradu dizajna‘ komplementarni sadržaj su i umjetničke intervencije i instalacije. Murali, art promenade, dizajn distrikti, park skulptura ili tek jednostavna tema vizualnih komunikacija praktičan su alat za podizanje svijesti o javnom prostoru.
Planova je mnogo, no kada se očekuje početak radova i koliko će projekt stajati?
- Kako smo tek završili idejno rješenje, procjena vrijednosti će se preciznije znati u narednim fazama izrade dokumentacije, kroz idejni projekt, a još detaljnije u glavnom projektu. Grad Cres tek radi na planu kako financijski dovesti ove projekte do razine izvedbe. Prvo će detaljnije razraditi hodogram i izabrati koji od ovih projekata im je prioritet, a nakon toga slijede i ostale lokacije i faze - kaže Alen Žunić.
