Građevinski sektor u Hrvatskoj već se godinama suočava s deficitom radne snage, a taj će problem posebno biti izražen uoči početka izvođenja opsežne obnove potresom pogođenih gradova kad će potražnja za radnicima biti dodatno povećana.
Prema podacima HGK, ukupna brojka zaposlenih u pravnim osobama u sektoru građevinarstva iznosi 98.000 radnika, dok je prema procjenama tijekom ljeta, još prije potresa na Banovini, samo za obnovu Zagreba potrebno oko 100 tisuća radnika.
Podsjetimo li da je tijekom krize iz Hrvatske, prema nekim procjenama, otišlo između 300 i 380 tisuća građevinskih radnika, dolazimo do prvog razloga nedostatka radne snage. Međutim, to nije i jedini razlog, a kako bismo malo šire sagledali cijelu problematiku, moramo se dotaknuti i školstva. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, ove je godine u srednje graditeljske škole upisano 44 zidara, šest fasadera, 11 tesara, dva krovopokrivača i izolatera, 79 montera suhe gradnje... A to pokazuje mali interes mladih za ova zanimanja.
Vrhunac u 2008.
Uzme li se u obzir da se sve manje učenika upisuje u graditeljske škole i da je istodobno velik broj kvalificiranih građevinskih radnika i tvrtki napustio Hrvatsku te otišao raditi u druge zemlje, postavlja se pitanje kakva je budućnost našeg graditeljstva koje se susreće i s drugim problemima. Iako je do pojave pandemije građevinarstvo kao grana gospodarstva, prema podacima HGK, kontinuirano raslo, još se nije vratilo na rezultate iz 2008. kad je bilo na vrhuncu.
- Problemi hrvatskih građevinara koji obilježavaju njihov položaj na domaćem i inozemnim tržištima su vezani za likvidnost, nelojalnu konkurenciju, nedovoljnu investicijsku aktivnost i angažman banaka te jedan od većih: nedostatak kvalificiranih radnika. Osim toga, velik broj tvrtki koje rade u priobalnim područjima susreću se sa zabranama građevinskih radova (zemljanih i konstruktivnih) u ljetnim mjesecima, koje propisuju lokalne uprave prema Zakonu o gradnji - kaže Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.
Ukinute kvote
Uz već postojeći deficit radne snage, postavlja se pitanje tko će izvoditi radove na obnovi Zagreba i Banovine. Prema nekim najavama, trebala bi početi za pola godine, a prethodit će joj hitna sanacija, projektiranje, izvođenje potrebnih dozvola, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i pomna organizacija kako bi sve bilo spremno za same radove. Kao jedno od rješenja za nedostatak radnika nameće se uvoz radne snage.
- Problem nedostatka kvalificiranih radnika na domaćem tržištu tvrtke rješavaju uvozom stranih radnika iz zemalja izvan EU. Koliko je taj problem izražen, vidljivo je i iz podatka da je u 2020. godini uvezeno oko 28 tisuća građevinskih radnika, što je više od 80 posto odobrene kvote za uvoz radnika. U 2019. godini uvezeno je više od 23 tisuće građevinskih radnika, a u 2018. je potrošena ukupna kvota - navodi Mirjana Čagalj.
S obzirom na to da je s početkom godine na snagu stupio novi Zakon o strancima, kojim se ukida kvotni sustav, smatra kako će uvoz radne snage biti jednostavniji i brži, pogotovo za zanimanja s liste deficitarnih, i to je jedna od većih promjena u odnosu na trenutačno važeći zakon.
- Spomenutu listu uređivat će Hrvatski zavod za zapošljavanje koji će provoditi postupak istraživanja tržišta rada i davati mišljenje sukladno situaciji s domaćim radnicima. Na objavljenoj, trenutačno važećoj listi nalaze se i građevinski radnici tako da za njih neće biti potrebno provoditi test tržišta rada, što skraćuje postupak uvoza radnika - kaže.
Ipak, ističe, domaće tvrtke radije će zaposliti domaćeg radnika, stoga bi osposobljavanje i prekvalifikacija viška kapaciteta iz turizma i ugostiteljstva građevinskim tvrtkama svakako olakšali pronalazak radnika na domaćem tržištu i umanjili probleme traženja stranih radnika.
Poduzetnik Dragutin Kamenski, vlasnik tvrtke Kamgrad, ističe kako se uvozna radna snaga kvalitetom ne može uspoređivati s domaćom.
- Uvozna radna snaga nije na razini naših radnika koji su među najboljima gdje god u svijetu rade. Na uvoznoj snazi treba raditi uz dosta angažmana, ulagati u nju i educirati je. U našem je interesu da bude što više domaćih radnika, koji su u omjeru kvalitete, cijene i rada povoljniji od stranaca, a i ako nisu jeftiniji, rezultat njihova rada je puno bolji. Iako u ovom trenutku ima dovoljno radnika u građevinskom sektoru u odnosu na postojeće projekte, za obnovu Zagreba i Banovine će sigurno trebati još radnika. Osuđeni smo na uvoz radne snage. Nažalost, Hrvati više neće graditi Hrvatsku, nego ljudi izvana - kaže Kamenski.
Povratak radnika
S obzirom na to da su i radnici iz zemalja u okruženju, baš kao i u Hrvatskoj, otišli u druge zemlje, a radnici iz Rumunjske i Bugarske radije biraju odlazak u Njemačku, najvjerojatnije će se građevinske tvrtke okrenuti prema radnicima iz Albanije i Kosova, a zatim i prema onima iz Indije, Filipina, Pakistana...
Kako motivirati radnike koji su otišli iz Hrvatske na povratak?
- Smatram da treba pronaći način kako privući radnike koji su otišli iz Hrvatske jer bismo time dobili izuzetno kvalitetnu, dodatno educiranu radnu snagu. Međutim, nekad su radnici uglavnom pojedinačno odlazili, a danas odlaze s obiteljima, djecom. Njihov povratak zahtjevan je proces, ali svi mi poslodavci, ali i država, moramo raditi na tome da se barem dio radnika vrati, to bi bio benefit i za nas i za državu - zaključuje Kamenski.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....