Koji nas sve izazovi i mogućnosti u planiranju i provedbi zelene urbane obnove gradova očekuju u budućnosti? Što smo napravili do sada? Odgovor na ova pitanja pokušali su dati brojni sudionici konferencije "Zelena budućnost grada 2.0", koju je ovog tjedna u Zagrebu organiziralo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Cilj konferencije bio je prikazati dosadašnje rezultate te govoriti o mogućnostima i prilikama financiranja projekata zelene urbane obnove koje se nude u budućnosti. Naime, Hrvatska je za projekte zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružno gospodarenje prostorom i zgradama osigurala 135 milijuna eura do 2027. godine. Sredstva su osigurana u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. te programa Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. Konferenciju je otvorio Branko Bačić, potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
- Prva mjera za zeleniju Hrvatsku je prelazak na što više korištenja obnovljivih izvora energije, a druga mjera podrazumijeva smanjenje potrošnje energije putem energetske učinkovitosti. Moramo znati da su kućanstva najveći potrošači energije, oko 50 posto, i zato provodimo brojne projekte poput energetske obnove zgrada kako bismo smanjili potrošnju - rekao je Bačić.
Na konferenciji su predstavljene brojne mogućnosti za sufinanciranje projekata sredstvima EU, i to putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, programa Konkurentnost i kohezija, mehanizama Europske banke za obnovu i razvoj, izrade Strategije zelene urbane obnove te drugih stručnih podloga poput metodologije planiranja i priručnika za implementaciju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....