javni prostori

Za svačiju radost: Nove stube na stazi koju su formirali stanovnici Ploča

markomihaljevic.com
 Marko Mihaljević
Evidentno izuzetno potrebne stanovnicima ovog grada, nove gradske stube u Pločama predstavljaju malu intervenciju u javnom prostoru

U gradu Ploče prema projektu studija SKROZ nedavno je nastao atraktivan javni prostor - nove gradske stube, pješačka veza između Obale Franje Tuđmana, koja je gradska riva, i Ulice Silvija Strahimira Kranjčevića. Dužina stuba koje idu kroz zelenilo mediteranskog parka iznosi 90 metara.

image
Marko Mihaljević

Na samom vrhu trase nalazi se vidikovac koji omogućava impresivnu vizuru na cijeli centar grada. Tlocrtno, stepenice su postavljene u vlastiti ortogonalni sustav koji se od kraka do kraka, prateći logiku serpentina, rotira i postavlja u najlogičnijem nagibu i pod kutom u kojem najpovoljnije sjeda na teren

image
Marko Mihaljević

Investitor projekta je Grad Ploče. U jednom specifičnom gradu, većim dijelom nastalom planski i u jednom dahu tijekom 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća, mnoge zamisli urbanista ostale su neostvarene. U urbanističkom planu iz 1987. godine točno na poziciji današnjih novih gradskih stuba bile su predviđene stepenice koje povezuju dva bitna dijela grada - administrativni centar i kulturno-edukativno sportski centar grada.

Slijedom povijesnih okolnosti neostvarene urbanističke zamisli rezultirale su nedostatkom nekih bitnih komunikacijskih veza u gradu. Evidentno izuzetno potrebne stanovnicima ovog grada, nove gradske stepenice u Pločama predstavljaju malu intervenciju u javnom prostoru gradskog tkiva velike frekvencije korištenja. - Koliko je ova pješačka veza bitna za grad, najbolje nam je pokazao već prvi obilazak lokacije i jasno vidljiva trasirana staza koju su formirali stanovnici tijekom dugogodišnjeg probijanja kroz šikaru i makiju, pokazujući na najneposredniji mogući način gdje i kako postaviti nove gradske stube - objašnjavaju u studiju SKROZ.

image
Marko Mihaljević

Mala intervencija u javnom prostoru prema projektu studija SKROZ

Kako bi se ostvario osnovni koncept projekta, arhitekti su odredili dvije vrlo bitne smjernice. Kao prvo, ostvariti ugodno, prirodno kretanje te dopustiti krakovima da se slobodno lome prema zahtjevima terena i, kao drugo, omogućiti prirodi da dijelom ponovno osvoji novourbanizirani krajolik.

Podesti kao klupe

Prva odrednica ostvarena je formiranjem niza stubišnih krakova (serpentina) koji variraju od minimalno tri do maksimalno osam stepenica, potencirajući osjećaj prirodnog uspona uz padinu, bez strogo ritmiziranog pravocrtnog kretanja kakvo se obično susreće pri usponu stepenicama koje premošćuju ovako veliku visinsku razliku.

Druga je odrednica, objašnjavaju arhitekti, interpretirana tako da, poštujući zatečenu pješačku trasu, stepenice naseljavaju prostor lebdeći iznad terena, neometano propuštajući okolinu, uz minimalno narušavanje zatečenog mediteranskog krajolika. Neposredan okoliš ostaje prirodan, mediteranski, uz minimalne intervencije u vidu položenog kamenjara, izrađenog od kamena iz iskopa.

image
Marko Mihaljević

Stube povezuju Obalu Franje Tuđmana, koja je gradska riva, i Ulicu Silvija Strahimira Kranjčevića

image
Marko Mihaljević

Tlocrtno, stepenice su postavljene u vlastiti ortogonalni sustav, koji se od kraka do kraka, prateći logiku serpentina, rotira i postavlja u najlogičnijem nagibu i pod kutom u kojem najpovoljnije sjeda na teren. Naglasci, lomovi i ekscesi događaju se na odmorištima, gdje podesti postavljeni na odgovarajuću visinu povremeno preuzimaju funkciju klupa.

Na gornjem dijelu trase formirano je veće odmorište, predviđeno za kraće zadržavanje. Na ovom je dijelu postavljena kompozicija više velikoformatnih ploča koje se mogu koristiti kao klupe. Nakon predaha počinje strmiji dio trase, gdje su dodane dodatne vertikale te ograda dobiva zaštitnu funkciju.

image
Marko Mihaljević

Stepenice naseljavaju prostor lebdeći iznad terena, uz minimalno narušavanje zatečenog prirodnog krajolika

image
Marko Mihaljević

Bez održavanja

Na samom vrhu trase je vidikovac koji svojom pozicijom omogućava impresivnu vizuru na cijeli centar grada.
Odabrani materijali - prefabricirani beton i čelik - robusni su i prikladni za visokofrekventno i dugotrajno korištenje. Sama gazišta su predgotovljena i izrađena od bijelog cementa, a preostali elementi ograde i koševa za smeće projektirani su i izvedeni u ličenoj crnoj bravariji. Hodna ploha je ostvarena bez suvišnih detalja i spojeva. Rasvjetni stupovi u svojem slobodnom sustavu prate trasu i naglašavaju promjene smjera kretanja i mjesta zaustavljanja. Ovakav vrlo jednostavan i vrlo "low tech" gradski prostor ne traži gotovo nikakvo održavanje osim povremenog ličenja bravarskih elemenata - ograda i koševa za smeće.

Projektni tim studija SKROZ bili su arhitekti Margita Grubiša, Marin Jelčić, Daniela Škarica, Ivana Žalac i Tamara Jeger. Konstrukcija je djelo tvrtke I.T.T. Saše Mitrovića.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. listopad 2021 13:51