IZ PRVE RUKE

Zagrebačka arhitektica predlaže sedam nezaboravnih mjesta koja morate vidjeti u Sydneyu

Arhitektica Ivana Zivicnjak u Sydneyu

 Privatna arhiva

Ivana Zivicnjak je registrirana zagrebačka arhitektica koja je u procesu dovršavanja višegodišnjeg mukotrpnog procesa registracije i ulaska u Royal Institut Arhitekata u Australiji. Ovo joj je deveta godina života u CBD, Sydneyju, NSW, Australija, a ovom prilikom opisala nam je koje ju građevine fasciniraju dok šeće psa.

Kada te pitaju gdje živiš i ti kažeš Sydney, dao si pregeneralni odgovor. Grad Sydney ima preko pet milijuna stanovnika više od cijele Hrvatske. Svaki kvart diše drugom kulturom, energijom, kompletno drukčijim sastavom stanovništva... arhitektura i infrastruktura su refleksija tog društva, njegovih potreba i povijesnih migracija. Na neki način - htio - ne htio - uz sav trud zadržavanja vlastitog identiteta, ne ostaješ sasvim indiferentan i netaknut, jer osjetiš kako ti te snažne struje penetriraju u pore tvog bića i tamo ostavljaju trag.

image

Sydney, Australija

WASIOLKA/SHUTTERSTOCK

Kao svaki ambiciozni mladi arhitekt, kada sam se 2015. godine doselila u Sydney, htjela sam okusiti život u samom centru grada, okružena šumom interesantnih zgrada i tornjeva. Većina lokalnog stanovništva, pogotovo onog imućnijeg, raseljava se po prekrasnoj razvedenoj obali Sydneyja, gdje je kultura života puno manje intenzivna nego u gradu, gdje se bude uz šum valova i zalaske sunca. Ako si to, naravno, mogu financijski priuštiti.

Osobno nisam okusila taj lifestyle, ne kažem da u budućnosti ne bih htjela, no dok se moja karijera razvija, stopila sam se s ovim ludim tempom grada.

Vrlo je visoki nivo održavanja, velika svijest o održivosti i štetnosti ugljikova dioksida. Postoje velike restrikcije i mnogo propisa koje arhitekti moraju pratiti u svojim nastojanjima da oblikuju grad na suvremen i inovativan način, kaže Ivana

I puno puta bi me pitali zašto sam ostala tu gdje jesam; no meni je toliko zanimljivo bilo promatrati kojom brzinom se mijenjala struktura mog kvarta, kako brzo su nicale nove zgrade, kako su se održavale one stare, kako je sve lijepo dotjerano i čisto... Kada sam došla, mnoge zgrade nisu postojale, a sve su sagrađene u CBD-u, Barangaroou i Darling Harbouru, na međusobnoj udaljenosti do 20-ak minuta hoda. Pokraj većine prolazim dok šećem svog psa.

Knjižnica “The Darling exchange”, japanski arhitekt Kengo Kuma

image

“The Darling exchange"

/SHUTTERSTOCK

Ova ikonična knjižnica sagrađena je 2019. na Zapadnoj periferiji žarišne točke CBD-a, u Cocke Bayu, Darling Harbour. Kengo je dizajnirao knjižnicu s ciljem da bude orijentir koji bi bio prepoznatljiv iz svih vizura tog područja.

Drvene građe omataju cijeli eksterijer objekta na dinamičan, ekspresivan i artističan način, a povijesna referenca na Darling Harbour originalno je košnica poslovnih i tržišnih aktivnosti. Karakter od “The exchange” je kreiran “teturanjem” svojih šest zakrivljenih konveksnih staza pod kutom, okruženih kosim stazama. Interijer sadrži knjižnicu, dječji centar, trgovinu i tržišni prostor koji podupire kreativne i tehnologijske startupove. Na vrhu je krovna terasa s barom i restoranima gdje pucaju pogledi sve znamenitosti tog dijela grada. Darling Square i “The Exchange” su samo dio projekta developera Lendlease kao dio revitalizacije Darling Harbora koji nadziru arhitektonske firme OMA, Hassell i Populous.

Sydney je australski najstariji grad, kojeg ne karakterizira samo jedan arhitektonski stil, već opsežni jukstapozicijski stil povijesne arhitekture stare više od 200 godina u kombinaciji s internacionalnim suvremenim stilom. Ekspanzivni horizont šume nebodera, koji kao da su u međusobnom natjecanju u visini, stilu, inovativnosti, održivosti... Espresionizam, barok, art deco, modernizam, industrijalizam, minimalizam, viktorijanski stil i neoklasicizam našli su svoj izričaj i nezamjenjiv trag u ovom gradu.

“One Central Park”, francuski arhitekt Jean Nouvel

image

“One Central Park”

SHUTTERSTOCK/

Francuski arhitekt Jean Nouvel, koji se udružio s botaničarom i inovatorom vertikalnih zelenih vrtova Patricom Blankom, kreirao je dva višestambena tornja prekrivena biljkama s ogromnom reflektirajućom nadstrešnicom s ogledalom koje groteskno naglašava i proširuje cijeli doživljaj. Tornjevi su pozicionirani na pet katova Central šopping-centra, koji je dizajniran u suradnji s lokalnom arhitektonskom firmom PTW Architects.

Glavni "feature" objekta su dakako zelene fasade, koje se prostiru na 1000 kvadrata. Suspendirani heliostatski sustav čine paneli s ogledalima koji prati sunčeve zrake i usmjerava ih direktno u masu same zgrade. Nadstrešnica zadrži 320 reflektora; tijekom dana struktura upotrebljava LED, a tijekom noći postaje svjetlosna instalacija koja transformira zgradu u svjetlosni gradski orijentir.

Zapadni toranj je 84 metara visok i sadrži 240 stanova, dok istočni sadrži 383 stana s ekskluzivnim pristupom prostranoj vrtnoj terasi gdje puca pogled na cijeli dio Centrala. Imala sam priliku boraviti u jednom od stanova, u posjetu rusko-španjolskom paru koji tamo živi. Vrlo bazično projektirani, rekla bih gotovo sterilni stanovi, ali cijeli taj doživljaj upotpunjuju biljke i daju jedan poseban mikrozeleni doživljaj, poboljšavajući kvalitetu života, uz sustav navodnjavanja, pa stanovnici ne moraju strahovati od pretjeranog zalijevanja - što se meni koji put zna dogoditi, da iz prevelike ljubavi "ubijem" svoje biljke.

Porastom vrlo rigoroznih restrikcija nakon Drugog svjetskog rata, većina centralnog Sydneyja je bila porušena ne bi li se stvorio prostor za gradnju novih i inovativnijih arhitektonskih rješenja. Mnogi šarmantni niski stambeni objekti građeni od lokalnog materijala “stone-sand” bili su porušeni od strane arhitekata i developera koji su ih zamijenili ili nadogradili smeđim betonskim “monstruozitima”.

“Quay Quarter Tower”, danski arhitekti 3XN

image

Na lijevoj strani AMP centar 2014 godine. Na desnoj strani je ista reciklirana zgrada, novog naziva QQ2 nakon makeovera 2022.

SHUTTERSTOCK, IVANA ZIVICNJAK
image

Pogled s 45. kata

Ivana Zivicnjak

Danski arhitekti 3XN mijenjaju povijest grada Sydneyja s navodno najambicioznijim upečatljivim recikliranim tornjem s 54 kata. Naime, umjesto rušenja postojećeg AMP centra, arhitekti i klijent odlučili su zadržati i integrirati velike dijelove postojeće potporne konstrukcije u novodizajnirani toranj. “QQT” je proglašen pobjednikom na “World Building of year 2022” na WAF-u u Lisabonu, a predstavlja najnoviju arhitektonsku ikonu Sydneyja.

Lociran na rubnom dijelu užurbanog Circular Quaya, ističe se sa svojih pet naslaganih i izmaknutih volumena ispreplićući skulpturalnu formu i funkciju. Interijeri su kreirani tako da emfaziraju osjećaj zajednice, zdravlja, dobrobiti, dijeljenje znanja i međusobne interakcije, uključujući dizajn atrija i prostore terasa.

Donji katovi gledaju na ubrzanu ulicu Young i most Harbour, a pogled se penje prema Royal botaničkim vrtovima i Operi.

Taj novi pokret 1980. gradi bezlične nekoherentne zgrade s minimalnim artističkim obilježjima. U želji za brzim napretkom grada nastaje potraga za novim i suvremenim rješenjima, koja bi razbila taj novonastali trend. No, dolaskom arhitekata poput Henry Seidlera i internacionalnog arhitekta Jorna Utzona koji gradi Sydneysku operu nastala je revolucija.

“Paper Bag” UTS (University of Sydney), kanadski arhitekt Frank Gehry

image

“Paper Bag”

SHUTTERSTOCK/

Kako to uvijek bude s Frankom Gehryem - puno kontroverzi i podijeljena stajališta stanovnika, bilo je i u Sydneyju. Neki naprosto obožavaju ovo sveučilište jer kažu da je donijelo svjetsku unikatnost i pečat jednog od najvećih, dok se drugima iznimno ne sviđa i zauzimaju vrlo negativan stav. Koliko god govorili da je ovaj projekt generički i da je “zapeo u postmodernizmu”, uspješno je dizajnirana visokofunkcionalna građevina koja ima funkciju “oraspoložiti” studente koji spremaju ispite u “zgužvanoj papirnatoj torbi”.

Iako nisam studirala na tom sveučilištu, “Paper bag” je dugi niz godina bio dio moje jutarnje rute prema poslu. Voljela sam stati i pogledati svoj odraz i usput “odmoriti oči na nekom skulpturalnom elementu”. Zgrada ima vijugavu strukturu koja koristi 320.000 opeka izgrađenih po mjeri i zbog toga podsjeća na smeđu papirnatu vrećicu. Australski guverner Petar Cosgrove predstavio ju je kao “njemu najljepšu zgnječenu smeđu papirnatu vrećicu koju je ikad vidio”.

Velik broj nevjerojatnih lokalnih i internacionalnih projekata, koji su gotovo u međusobnom natjecanju, dovodi sve veće svjetske ikone u grad. Među njima su Frank Ghery, Joan Novel, Kengo Kuma... Rapidni rast, ubrzani puls grada koji se modificira, diše i mijenja svakim danom, unapređuje progresivni mikroorganizam koji na vrlo organiziran način prožima, guta i formira još bolji i napredniji grad.

“The nest, The Barangaroo house”, australski arhitekti Collins & Turner

image

“The nest, The Barangaroo house”

SHUTTERSTOCK/

Meni posebno drago mjesto s odličnim restoranima i barovima s prekrasnim pogledom na Darling Harbour, pogotovo po noći, kada su izražena svjetla brodova i čamaca.

Zgradu su dizajnirali lokalni arhitekti Collins & Turner, a sagrađena je 2017. godine. Meka organska forma obložena je linearnim klinovima od poguljenog drveta. “The nest” - gnijezdo, konceptualno je iskustvo koje asocira na osjećaj penjanja drvetom. Sveobuhvatna dizajn-strategija nastala je iz dva urbanistička odgovora “okrugle forme i holističke integracije jestivih biljaka kao dio fasade”. Drvena fasada nježno se zakrivljuje u tri dimenzije, prikrivajući prsten jestivih biljaka i generirajući snažan identitet zgrade, a obodna ograda i balkoni nadstrešnica natkrivaju blagovanje, rezultirajući unikatnu atmosferu na svakom nivou.

Konstruktivna konzola zahtjevala je kompleksni, inovativni i analitični pristup betonskoj nosivoj ploči s nekoliko slojeva zatezanja, isprepletenih s kablovima poput džempera, ne bili se dozvolili dvodimenzionalno rasponi i omogućio slobodni otvoreni protočni prostor za buduće fleksibilne izmjene u interijeru.

Ovaj je projekt je rezultat interaktivne i inovativne serije prototipova koji nude unikatan odgovor na zahtjeve projektnog brifinga.

Rapidne urbane transformacije promatrala sam doslovno s balkona i šetajući psa. Koliko se grad izmijenio, nadogradio i kojom brzinom, naprosto fascinira. Vrlo je visoki nivo održavanja, velika svijest o održivosti i štetnosti ugljikova dioksida. Postoje velike restrikcije i mnogo propisa koje arhitekti moraju pratiti u svojim nastojanjima da oblikuju grad na suvremen i inovativan način.

“The Arc”, japanski arhitekt Koichi Takada

image

"The Arc"

/SHUTTERSTOCK

Građevina je kombinacija starog i novog; podija koji je rukotvorina od opeke i organskog krova koji svojim karakterom i stilom donosi novi moderniji "outline" samom gradu. Ima dva tornja visoka 80 metara s 26 katova, 135 stanova, 86 boutique hotel soba, osam trgovina i F&B outletsa. U dizajn ulazi i osam katova visoki javni prolaz - reaktivni povijesni Skittle Lane. Koncept se odnosi na povijesni contekst mjesta, vrlo precizno studirajuci lukove i materijale koji su bili korišteni kroz povijest razvoja Sydneya. Dizajn ima vrlo snažan zidarski karakter na bazi, dok toranj ima profinjeniji laganiji materijal i konstrukciju. Unatoč očekivanjima, vrlo poticajno je bilo održavanje stare tradiocionalne uporabe materijala kao što je opeka. Time je dobiven povratak tradicije u suvremeni strogi centar grada gdje pretežito dominiraju hladni materijali poput metala i stakla.

Većina centra grada CBD ima "flat topped" zgrade, ali ova zgrada je meni tako posebna zbog otvorene krovne terase koja je zapravo poseban "feature" ovog objekta jer slavi outdoor stil života, na što je Sydney jako ponosan; ovo je bila prva višestambena zgrada koja je razbila taj kalup grada. Naime, klijent je uspio biti uvjeren da je upravo krov najveća vrijednost objekta, gdje postoji socijalna interakcija i gdje se zamišlja urbano okružje. Zakrivljeni krov u obliku luka slavi moment gdje toranj sustreće nebesko prostranstvo.

Volimo vjerovati da nema divlje gradnje, ali naravno da je ima i ovdje, ali pokušaji brze zarade često rezultiraju i brzim zatvaranjem i brisanjem firmi s tržišta. Ipak je riječ o visoko implementiranom sustavu koji produktivno rješava sve izazove projektiranja i građenja. I ta kontrola zapravo doprinosi visokoj kvaliteti, jer su tržište i konkurencija ogromni, i naprosto neodrživi bez kvalitete. Kvaliteta je jedini put ka uspjehu.

"The Crown Casino", britanski ured Wilkinson Eyre Architects

image

"The Crown Casino"

/SHUTTERSTOCK

Wilkinson eyre architekts vodeća je britanska firma prepoznatljiva po svojem smjelom, prekrasnom, elegantnom i inteligentnom stilu. Kompleksna skulpturalna forma Crown tornja pronalazi inspiraciju u prirodi, čineći kompoziciju organskih formi bez literalne reference. Crown casino toranj izgrađen 2020. godine u apstraktnom obliku koji je bio razvijen iz tri uvijajuće latice pronalazeći inspiraciju iz prirode. Oblik gornjih katova je projektiran tako da maksimalno izvuče nabolje poglede na ikoničnu Sydneysku Operu i Sydney Harbour most te na samu razvedenu prekrasnu luku grada.

Ambicija foundera Chrisa Wilkinsona je da Crown Casino bude skulpturalna forma koja "puca pogled kao naseljena umjetnička instalacija, s različitim nivoima transparentnosti, upečatljiva i čista nova slika koja reflektira nebo".

Inovativne i vrhunski projektirane zgrade te njihovi interijeri refleksija su samog vrha svjetske metropole. Uložen budžet se vidi. Količina vrhunskih kreativnih rješenja u svim segmentima iznimno je visoka. Knjižnice, fakulteti, restorani i barovi, hoteli te višestambene zgrade prate i nameću nove svjetske trendove.

Ovakvim velikim investicijama u gradnji i obnovi urbanog tkiva Sydney dobiva puno više od samih estetskih vrijednosti. Ljestvica je postavljena na vrh, nastojeći bolje, inovativnije, originalnije izaći izvan okvira i pomaknuti granice. Sydney je organizam koji ne staje: jedan projekt je dovršen, a već se marljivo radi na novima.

Revitalizacija CBD-a

Vlada NSW investira 50 millijuna australskih dolara u revitalizaciju CBD u narednih par godina. Program je nastao kako bi se ohrabrilo ljude da se vrate natrag u područje CBD, uzduž i šireg područja Sydneya ne bi li se napumpale ekonomske aktivnosti grada. Pametno uložen novac na pametan način ga vraća natrag i donosu veliku dodatnu zaradu.

Ubrizgavanje financijskih sredstava u lokalna vijeća, ekonomiju i kulturne institucije za pokretanje aktivnosti i događaja koji će privući sudionike, vrlo je mudar potez i vjerujem da ću svjedočiti mnogim inovativnim, kreativnim rješenjima.

.*Članak je objavljen u tiskanom izdanju časopisa D&D ljeto 2023

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. ožujak 2024 00:49