
Dizajner i izumitelj Joe Doucet uvijek je nastojao učiniti svoj životni prostor ekološki što prihvatljivijim. No, kad je kupio novu kuću u Katonahu, New York, postavio si je jedno jednostavno pitanje: Koje boje trebala biti fasada kako bi pomogla u smanjenju efekata klimatskih promjena?
Iako je dobro poznato da svijetle boje odbijaju toplinu, a tamne upijaju, pitanje je postalo složenije u uvjetima umjerenih klimatskih zona poput New Yorka, gdje su ljeta vruća, a zime hladne i snježne. Doucet je odlučio ispitati ovaj fenomen na znanstveni način, prenosi CNN. Printajući 3D modele svoje kuće i bojeći ih različitim nijansama, došao je do iznenađujućih rezultata. Tijekom zime, crni model bio je prosječno 14 °C topliji od bijelog, dok je u ljetnim mjesecima bijeli model bio hladniji za 11 °C.
Međutim, odgovor na pitanje nije bio jednostavan – crna ili bijela? Doucetov zaključak bio je jasan: Kuća bi trebala biti crna zimi i bijela ljeti. Iako je ovo rješenje bilo idealno, nije bilo realno da se kuća dva puta godišnje prefarba. Tako je počeo razmišljati o tehnološkom rješenju koje bi moglo omogućiti promjenu boje ovisno o sezoni.
Doucetov interes za ovu problematiku podsjetio ga je na djetinjstvo i "prstenove raspoloženja" koji mijenjaju boje u zavisnosti od temperature kože. Te prstenove su krasili tekući kristali koji su reagirali na toplinu, a Doucet je shvatio da bi ista stvar mogla poslužiti kao inspiracija za izradu boje koja bi mijenjala svoju nijansu prema vanjskim temperaturnim uvjetima.ž
Doucet je stoga odlučio stvoriti termokromnu boju koja mijenja svoj ton ovisno o UV svjetlu. Njegova boja postaje vrlo tamno siva ispod 25 °C, dok se pri višim temperaturama postupno posvjetljuje. Unatoč početnim uspjesima, tehnologija nije bila savršena – boja je brzo izblijedila na suncu. Nakon još godinu dana eksperimentiranja, pronašao je način da stabilizira boju uz pomoć zaštitnih aditiva. Sada je razvijen prototip koji omogućava dugotrajan i pouzdan učinak.
Ovaj inovativni "klimatski odgovorni" premaz neće biti koristan u ekstremnim klimama, ali će zasigurno imati ogroman potencijal u umjerenim klimatskim zonama, koje pokrivaju veći dio Sjeverne Amerike, Europe i Azije, gdje su temperature zimi niže od 26.6 °C, a ljeti nisu više od 50 °C.
Rješenje za rastuće energetske troškove
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, sektor građevinske industrije čini 30% globalne potrošnje energije. Doucet vjeruje da njegova boja može značajno smanjiti energetsku potrošnju, jer će kuće i drugi objekti smanjiti potrebu za grijanje zimi i hlađenje ljeti. Njegovi proračuni ukazuju da bi kućanstva mogla uštedjeti između 15% i 30% na računu za energiju.
Na grijanju kuće moguće je ostvariti uštedu od čak 700 eura po sezoni. Stručnjakinja otkriva kako!
U vrijeme kada je 2020. godine čak 88% kućanstava u SAD-u koristilo klima uređaje, a potrošnja energije za hlađenje postala ključni faktor u borbi protiv klimatskih promjena, Doucetovo rješenje mogao bi biti korak prema smanjenju globalnih emisija CO2.
Osim energetske učinkovitosti, Doucet i estetski potencijal svoje boje, koja ne bi bila ograničena samo na bijelu ili crnu nijansu, nego bi mogla mijenjati tonove prema različitim željama korisnika. Za primjer, kuća bi mogla ljeti postati svijetloplava, a zimi tamnoplava.
Izazovi tržišta
Iako je Doucet optimističan u pogledu svojih rezultata, priznaje da bi komercijalizacija ovog proizvoda mogla potrajati još nekoliko godina, vjerojatno između pet i deset. To će, kako kaže, ovisiti o reakcijama tržišta i potrošača. Dosad je već primio različite reakcije – od oduševljenja do skepticizma.
Političke promjene također mogu imati utjecaj na širenje ovakvih tehnologija. S obzirom na promjene u američkoj administraciji, koje su dovele do smanjenja subvencija i poticaja za zelene projekte, Doucet je suočen s izazovima u pronalaženju investicija. Zbog toga se odlučio na oprezniji pristup i traži partnera koji bi mogao pomoći u komercijalizaciji, poput velikih kemijskih ili građevinskih tvrtki.
Doucet ističe da njegova boja neće biti „čarobni lijek“ za klimatske promjene, ali smatra da je to važan korak u pravom smjeru, prema svijetu u kojem su kuće i zgrade u skladu s okolišem, čime bi mogli pomoći u smanjenju štetnih emisija.
Doucetov izum može predstavljati početak šireg trenda u arhitekturi i dizajnu – tehnologije koje mijenjaju naš svakodnevni život i pomažu u ublažavanju posljedica klimatskih promjena.
Komentari
0