Projektiranje ureda

Ključno je osmišljavati hibridne, fleksibilne prostore različitih dosadašnjih tipologija

 

 

 /SHUTTERSTOCK
U skolpu projekta D&D GRAND PRIX s članovima našeg stručnog žirija razgovaramo o eventualnim promjenama u organizaciji prostora

Buđenje, odlazak u ured u prepunom javnom prijevozu ili, pak, vlastitim automobilom, čavrljanje s kolegama uz jutarnju kavu i pripremanje radnih zadataka za taj dan. Bacanje na posao na svom uobičajenom radnom mjestu i konzultiranje oko tekućih problema s najbližim suradnicima. Potom poslovni sastanak u nekoj od raspoloživih dvorana za tu namjenu, ručak s klijentima ili poslovnim partnerima u restoranu ili možda ipak u zajedničkoj menzi u tvrtki... Tako su otprilike izgledali radni dani u uredu prosječnog zaposlenika prije pojave pandemije koronavirusa. No, u vrlo kratkom vremenu sve što smo radili uživo i neposredno, morali smo organizirati online i na daljinu. I to na neodređeno vrijeme, najčešće iz svojih domova.

image
/SHUTTERSTOCK

Ipak, u posljednje vrijeme stvari se polako približavaju starom normalnom pa se tako i zaposlenici koji su radili na daljinu vraćaju u svoje urede. No, sve navedeno potaknulo nas je da se zapitamo hoće li se uredi budućnosti projektirati na isti način kao i prije pandemije ili će se organizacija radnog prostora drastično promijeniti. Za pomoć smo se obratili stručnjacima. - U konceptu rada od kuće puno je stvari u svakodnevnom poslovanju postalo jednostavnije. Online sastanci pokazali su se vrlo učinkoviti, a rad od kuće pokazao se jednako produktivnim za sve koji doma imaju dobre uvjete rada. No, moje je iskustvo pokazalo da je većina zaposlenika prihvatila povratak u ured zbog socijalnog kontakta koji je svima itekako nedostajao, primjećuje Andrea Hržić Šesnić, arhitektica iz Arhitektonskog ateliera Hržić.

image

ANDREA HRŽIĆ ŠESNIĆ

BERISLAVA PICEK/CROPIX

Andrea Hržić Šesnić: Urede uvijek treba projektirati kao fleksibilne prostore koje je moguće često i relativno jednostavno reorganizirati

Dodaje kako je koncept koji omogućava kombinaciju rada na daljinu i iz ureda omogućio uštedu vremena na tranzitu, ali i to da na jednakoj površini bude veći broj zaposlenika, što je, pak, dovelo do toga da se radno mjesto ne smije personalizirati.

Dinko Peračić, arhitekt iz ARP studija, smatra da nove tehnologije automatizacije, umjetne inteligencije i rada na daljinu radikalno mijenjaju uredski svijet rada te da velik dio poslova koje danas radimo uskoro neće biti potreban, a nastat će neki novi za koje još ne znamo kako će se obavljati.

image

/SHUTTERSTOCK

Radikalne promjene

Tijekom pandemije ljudi su postali svjesniji potrebe za kvalitetom življenja. Povećala se želja za fleksibilnošću radnih uvjeta u korist slobodnog vremena i samostalnog rada, navodi.

Smatra kako se promjena ne treba bojati jer je povijest pokazala da strojevi prvih industrijskih revolucija nisu zamijenili ljude, nego su stvorili mnogo poslova kojih prije nije bilo, a tehnološke inovacije i uvođenje osmosatnog radnog vremena su stvorili i poslovnu kulturu kakvu danas poznajemo, uvjetovali gradnju poslovnih nebodera i poslovnih središta gradova.

image

VEDRANA ERGIĆ

MARKO MISCEVIC/CROPIX

Vedrana Ergić: Meni je najvažnije artikulirati protočan i human prostor koji nudi izolaciju i interakciju, a te je teme pandemija aktualizirala

- Sada se uvjeti rada ponovno radikalno mijenjaju. Neboderi više ne odgovaraju potrebama. Velike kompanije grade goleme, ali niske zgrade, a male tvrtke se raspoređuju u raznim vrstama zgrada koje su pomiješane sa stanovanjem i drugim gradskim funkcijama. Radna mjesta su sve manje čvrsto određena. Intenzivno se eksperimentira s načinima uredskog rada - od radnog vremena preko veličine uredskog prostora do namještaja i načina sjedenja. Nitko ne zna kako će izgledati suvremeni prostor za rad za 20 godina, i to je uzbudljivo. Ne trebamo se bojati predložiti ni najhrabrije koncepte. Trenutačno mislim da najviše smisla ima masovna transformacija postojećih stambenih kvartova u mjesta za rad i stanovanje, ali ne mogu biti siguran da će to imati smisla i za deset godina - iznosi svoja razmišljanja Dinko Peračić.

image

/SHUTTERSTOCK

Arhitektica Vedrana Ergić iz jedanjedan arhitekture smatra da je pandemija otvorila teme promjena uredskog okruženja, ali ne možemo govoriti o tome da je potaknula trendove jer su oni rezultat površnosti i govoriti o trendovima u arhitekturi znači površno shvaćati kompleksnost projektiranja.

image

IVANA ERGIĆ

MARKO MISCEVIC/CROPIX

Ivana Ergić: Tematiziranje arhitektonske granice u smislu istodobne izolacije i fizičke izloženosti nikada nije bilo aktualnije

- Covid-19 je samo katalizator za dublje promišljanje o tome kako projektirati prostore svih mjerila i namjena. Stanovi su u vrijeme pandemije postali globalno utočište, pretijesni za većinu obitelji čiji su se svi članovi nenadano našli u situaciji obavljati sve aktivnosti od kuće. Virtualni prostor je postao važniji nego ikad prije. Pandemija je definitivno demantirala funkcionalnost tradicionalnog tipa ureda, a jednako tako i ureda u nepreglednim otvorenim prostorima. Postalo je jasno da je ključno osmišljavati hibridne prostore raznih dosadašnjih tipologija, s fleksibilnošću kao osnovnim ciljem - navodi Vedrana Ergić.

image

DINKO PERAČIĆ

ANTE CIZMIC/CROPIX

Dinko Peračić: Trenutačno mislim da najviše smisla ima masovna transformacija postojećih stambenih kvartova u mjesta za rad i stanovanje

Slično razmišlja i Andrea Hržić Šesnić koja smatra da urede uvijek treba projektirati kao fleksibilne prostore koje je moguće često i relativno jednostavno reorganizirati. Dodaje da će uredi budućnosti i dalje ići u smjeru osiguravanja što boljih uvjeta rada za zaposlenike, poput osiguravanja raznih sadržaja ili smanjenja broja radnih sati.

image

MOBILES BÜRO

Privatna arhiva Hollen

Ivana Ergić, profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, pogledala je malo u prošlost, u vrijeme prije razvoja virtualne komunikacije kakvu danas poznajemo i dala nam primjer preteče nečega što možemo vidjeti već danas, a možda ćemo puno češće susretati i u budućnosti.
- Naime, Hans Hollein, austrijski arhitekt i autor prostornih i teorijskih iskoraka, smjelih šezdesetih godina prošlog stoljeća stvorio je kultni projekt nazvan Mobiles Büro. Uredska ćelija za individuu opremljena minimalnom infrastrukturom: radnom plohom, telefonom i zrakom. Granice ove prostorne kapsule su indikativne. Najlonska opna unutar koje kondicioniraju autonomni uvjeti stvorila je mjesto zvučne izdvojenosti, dok vizualna barijera u potpunosti izostaje. Osoba egzistira u samodostatnim uvjetima, a pritom ne biva izdvojena. Gledano iz perspektive današnjice, takvo tematiziranje arhitektonske granice u smislu istodobne izolacije i fizičke izloženosti nikad nije bilo aktualnije. Holleinova vizionarska inovacija, ustvari najobičniji balon na napuhavanje, logično, omogućava i mobilnost radne ćelije. Nevjerojatna paradigma današnjeg društva, doduše s inverzno postavljenom tezom mobilnosti. Umjesto Holleinove fizičke pokretljivosti, današnjica nam je omogućila, a i nametnula neki drugačiji prostorni koncept: prisutnost bez stvarnog prostora. Tu smo i kad nismo tu. Alles ist Architektur, rekao bi Hollein - zaključuje Ivana Ergić.

Pravilan pristup

- Jednako kao i prije pandemije, ni sada, nakon novog iskustva, ne možemo definirati univerzalno rješenje za projektiranje idealnog prostora bilo kakve namjene. Rješenje nalazim u pristupu koji sam primijenila u razdoblju prije covida, projektirajući interijer uredskog prostora jedne hrvatske tvrtke kao hibrid otvorenog plana i zatvorenih volumena koji su raspoređeni tako da između njih preostaju slobodni prostori usporedivi s trgovima i ulicama. Tako formiran prostor parafrazirao je ideju Alda van Eycka o kući kao gradu. Meni je bilo najvažnije artikulirati protočan i human prostor koji nudi izolaciju i interakciju, a upravo su to teme koje je pandemija aktualizirala. Pritom sam bila posebno fokusirana na stvaranje prostora 'viška', izvan zadanog programa, s ciljem formiranja platforme za neformalnu socijalizaciju, slično mjestima spontanih susreta u gradu - predlaže Vedrana Ergić.

image
Partneri i sponzori projekta D&D GRAND PRIX
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. srpanj 2022 13:19