Dobrim poznavateljima satova poznat je termin ‘vozački sat‘. Riječ je o vrlo specifičnom tipu ručnog sata, koji je nastao iz praktične potrebe - da vozač može očitati vrijeme bez okretanja zapešća. Ključna ideja bila je u ergonomiji. Kod klasičnog sata morate zarotirati ruku prema sebi, što tijekom vožnje znači skretanje pogleda i potencijalno gubitak kontrole. Vozački satovi to rješavaju tako da je brojčanik zakrenut u odnosu na klasični položaj - kad vozač drži ruke na volanu, vrijeme vidi ‘ravno‘, bez pomicanja ruke.
Takvi satovi prvi put se pojavljuju još početkom 20. stoljeća, paralelno s ranim razvojem automobilističkog sporta. Neki proizvođači poput Vacheron Constantina ili Cartiera eksperimentirali su s tim konceptom već 1920-ih i 1930-ih. Međutim, to je tada bila uistinu nišna, luksuzna egzotika.
Ovaj trend uzima maha tek 1970-ih godina, kad dolazi do eksplozije automobilske kulture, a dizajneri postaju skloniji eksperimentiranju. Uz ostalo, to je i početak kvarcne ere, koja je donijela digitalni prikaz vremena. U tom kontekstu vozački satovi dobivaju svoj najprepoznatljiviji oblik: futuristički, često s digitalnim ili pseudo-digitalnim prikazima, ponekad kroz prizme ili bočne ‘prozore‘.
I danas postoje brandovi čiji dizajneri obožavaju vozačke satove. Jedan od njih je Amida, nezavisni švicarski proizvođač satova, koji su 2024. godine ‘oživili‘ veterani urarske industrije Clément Meynier i Matthieu Allègre, s jasnim ciljem povratka modela Digitrend. Originalno predstavljen 1976. godine, taj je sat bio neobičan pokušaj koji nije uspio konkurirati jeftinijim kvarcnim modelima, unatoč automatskom mehanizmu, ‘jump hour‘ komplikaciji i prizmi.
Digitrend nije dugo opstao, ali je desetljećima kasnije postao predmet interesa kolekcionara, a s ponovnim rastom popularnosti ‘jump hour‘ satova čini se da je Amida napokon došla na svoje. Kako bi izbjegli sudbinu originalne verzije, Meynier i Allègre danas dodatno razvijaju koncept Digitrenda, piše Gear Patrol. I tako je nastao Digitrend NASA Tribute, čije je kućište inspirirano keramičkim pločicama na vanjskoj oplati NASA-inog Space Shuttlea.
Dizajn sata oslanja se na vizualni (i materijalni) jezik Space Transportation Systema, NASA-inog programa koji je između 1981. i 2011. godine obavio čak 135 misija. Zahvaljujući tim keramičkim oblogama, letjelica je mogla preživjeti izlazak iz Zemljine atmosfere i ponovni ulazak u nju, jer je oko 24.000 pločica spojenih na aluminijsku strukturu shuttlea apsorbiralo ekstremnu toplinu koja se pritom razvijala
Te su pločice sada reinterpretirane u keramičko kućište sata Amida Digitrend NASA Tribute, kao hommage svemirskoj agenciji i povijesti njezinih letjelica. Kućište je izrađeno kao metalni monoblok s crnim DLC premazom (Diamond-Like Carbon), tankim i iznimno tvrdim slojem na bazi ugljika. Površina kućišta hvata svjetlo na način sličan višepanelnoj pločastoj strukturi, pri čemu se svaka ploha vizualno ističe zasebno.
Na strani brojčanika nalazi se NASA-in ‘crvoliki‘ logotip, neslužbeni naziv za tipografski znak koji su 1975. dizajnirali Richard Danne i Bruce Blackburn. Bio je u uporabi do 1992. godine, što obuhvaća razdoblje neposredno prije prvog leta shuttlea i njegove rane godine. Tada je zamijenjen starijim logotipom (kojeg se nazivali ‘mesna okruglica‘), da bi ga NASA ponovno službeno uvela 2020. godine.
Sam brojčanik zadržava originalni Digitrend format: disk sa ‘jump hour‘ prikazom vidljiv kroz prizmu od safirnog stakla. Oznaka sata pojavljuje se u prozoru i pomiče se skokovito na početku svakog sata. Riječ je o mehaničkom prikazu: disk je povezan s mehanizmom putem sustava od devet komponenti koje akumuliraju energiju i oslobađaju je u jednom potezu. Osnovu čini automatski mehanizam Soprod Newton P092, koji se navija pokretima zapešća.
Remen je možda i najizravniji hommage, izrađen je od kože i tekstila inspiriranog materijalima svemirskih odijela, a zatvara se čičak-trakom. Švicarski proizvođač ‘lansirao‘ je ovaj model u ograničenoj seriji od stotinu zasebno numeriranih primjeraka, po cijeni od 4080 eura.


Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....