Kamen je jedan od najstarijih građevinskih materijala. Iako sada znamo za jako puno materijala, kamen je mnogima i dalje opcija broj 1 kada idu graditi, obnavljati, renovirati, adaptirati ili osvježavati svoj postojeći dom.
Koje su prednosti i mane kamena kao građevinskog materijala, kako ga je najbolje upotrijebiti i što sve možemo s njim pričamo s Martinom Zidarićem, mag. ing. aedif. iz tvrtke Kamen Pazin. Riječ je o tvrtki koja se od 1954. godine bavi eksploatacijom, preradom i primjenom arhitektonsko-građevinskog kamena.
-Najznačajnija prednost kamena je njegova autentičnost odnosno unikatnost. Kamen nije serijski proizvod i uvijek je drugačiji. Nastao je geološkim procesima prije stotina milijuna godina i to daje njegovu posebnost. Suvremena arhitektura koja može biti generička jer se slične forme i materijali primijenjuju na isti način svugdje u svijetu, upotrebom kamena, dobiva na vlastitoj valorizaciji i identitetu. Također, kameni proizvodi nisu serijski, dimenzije mogu biti uvijek različite kao i obrada te se isti primijenjuje na vrlo široku paletu građevinskih proizvoda, ali i elemenata za interijer, što doprinosi arhitektonskom oblikovanju u cijelosti. Tu je i prednost trajanosti. Naime, svjedoci smo činjenice da su naši tisućljetni gradovi i građevine izgrađeni iz kamena i dan-danas u funkciji, za razliku od suvremenih materijala čija trajnost u pravom smislu riječi još nije dokazana - priča Martin Zidarić i dodaje da se ne smije zaboraviti ni aspekt ekologije kao velika prednost kamena. Njemačke studije su pokazale da se pri proizvodnji proizvoda od kamena emitira do 4 puta manje CO2 u okoliš u odnosu na proizvode od betona, keramike, stakla...Osim toga, kamen je jedini materijal koji se može ponovno upotrijebiti za istu namjenu. Ipak, ima nekih i nedostataka.
-Kamen je prirodni materijal pa samim tim podrazumijeva poseban način održavanja; sredstvima koja su namijenjena za tu primjenu. To je naročito bitno kad se radi o podovima koji su u agresivnijim sredinama kao kupaonice ili sl. Također, bitna je pravilna ugradnja kamena i primjena adekvatnih materijala u ugradnji kako bi se izbjegle neželjene posljedice - govori Martin Zidarić iz tvrtke Kamen Pazin.
Kada se priča o tradicijskoj gradnji kuće, Zidarić kaže, kako ona danas u pravom smislu riječi i ne postoji. Ista podrazumijeva zidne konstrukcije od 2 lica kamena ispunjena šutom. Debljine takvih zidova su bile 50-80 cm. Današnje kamene kuće koje imitiraju tradicijski način gradnje podrazumijevaju uglavnom samo vanjsko lice od kamena, koje se ljepi direktno na termoizolacijski sloj i oslanja na vlastiti temelj. Takvu oblogu je potrebno dodatno ankerima učvrstiti za zidnu konstrukciju. Bolja opcija u smislu fizike zgrade je ventilirana fasada koja podrazumijeva ventilirani zračni prostor između kamene obloge i termoizolacije.
-Važno je znati i da tradicijska gradnja kamenom nosi visoku cijenu izgradnje i često teško riješiv problem kapilarne vlage. Međutim, možemo reći da je nepredvidivost i rast investicije u toku gradnje, problem s kojim se većina investitora suočava - otkriva Martin Zidarić i napominje kako razvoj tehnologije obrade kamena omogućuje njegovu sve širu primjenu. Danas se kamen osim za opločavanje podova ili oblaganje zidova, koristi za stubišta, klupčice, kupaonske elemente, okoliše terasa i bazena, kuhinjske ploče, stolove i slično.
Logično, postavlja se pitanje - kako odabrati kamen kad tržište nudi širok spektar njegovih modela?
-Ako se radi o lokalnoj izgradnji, uvijek je dobro odabrati lokalni materijal jer će se isti najbolje integrirati u prostor, a osim toga, urbanistički uvijeti i konzervatorski uvjeti to uglavnom i nalažu. Svjetli kamen kakav je najčešće u Hrvatskoj, je pogodan iz klimatskih razloga i nije arhitektonski agresivan. Kad govorimo o interijeru, izbor ovisi o konceptu projekta i posljedica je odluke projektanta odnosno investitora - zaključuje Martin Zidarić iz tvrtke Kamen Pazin.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Kamen Pazin
