Vrijeme je za laganu večeru i slaganje šarenih iznenađenja pod bor, a zatim pripremite prskalice i i spremni dočekajte ponoć. Badnjak je ime najvjerojatnije dobio od riječi “bdjeti”, jer se na Badnju večer bdije čekajući Kristovo rođenje. Na taj dan dovršava se čišćenje kuće i izrada kolača te se kiti božićno drvce uz koje se kasnije s ukućanima slavi, pjevaju se ili slušaju božićne pjesme te objeduje posebno pripravljena posna večera koja se sastoji od bakalara ili drugih ribljih specijaliteta. U nekim krajevima se peku dva različito ukrašena kruha; jedan za Badnjak, a drugi za Božić. Drugdje se peče samo jedan kruh koji na stolu treba biti od Badnjaka do Sveta tri kralja, a ovisno o podneblju se naziva česnica, litanja, božić, krsnica, križica… Njegova veličina je znak obilja u idućoj godini. Najvažniji dio Badnjaka je bdjenje u iščekivanju polnoćke. Radi se o modernim običajima, dok se s vremenom izgubila zanimljiva seoska tradicija koja je obuhvaćala unošenje tri panja na kućno ognjište koja su simbolizirala Sveto trojstvo te su se na njihovu plamenu palile sve svijeće u kući. Umjesto tri, ponegdje se unosio samo jedan veliki panj nazivan badnjak, dok se pod blagdanski stol rasprostirala slama na kojoj se moglo i spavati.
Stol za Badnjak stilizirala: Danijela Kovačević
