Rasprava o tome koje će sve poslove umjetna inteligencija ‘preoteti‘ radnicima diljem svijeta zahuktava se iz dana u dan. Popis poslova sve je duži i duži, a sve je veći i broj radnih mjesta koja će, predviđaju stručnjaci, umjetna inteligencija ‘pojesti‘.
Popis ugroženih radnih mjesta šarolik je i seže od vozača i skladištara do grafičkih dizajnera i novinara. Prvi su ‘na piku‘ administrativni djelatnici i djelatnici u call centrima, autonomna vozila ugrozit će taksiste i vozače kamiona, a crno se piše i prevoditeljima, računovođama, analitičarima, programerima, ilustratorima...
Na popisu ugroženih zanimanja nismo primijetili zanimanje bio-umjetnika, što znači da umjetna inteligencija (zasad) ne prijeti tim djelatnicima. A jedna od njih je i bio-umjetnica Dasha Plesen - ona uzgaja mikroorganizme i pretvara ih u umjetnost. Ako se pitate što je točno bio-umjetnica, otkrit ćemo vam da je jedno od Dashinih najpopularnijih djela par ženskih štikli, potpuno prekriven uzorkom zelene i bijele plijesni. Dashina su umjetnička djela privukla više od 310.000 pratitelja na društvenim mrežama, a za njih postoji i - lista čekanja.
Ova 29-godišnjakinja, rođena u Rusiji, prvotno je bila zainteresirana za medicinu. Fascinirali su je kirurški atlasi, medicinski instrumenti i kliničko okruženje u kojem se život promatra izbliza. Kad je trebalo odlučiti koju školu upisati, Plesen se ipak odlučila za umjetnost. I, pokazalo se, nije pogriješila.
- Počela sam eksperimentirati s biološkim materijalima i shvatila da pri rastu mikroorganizmi stvaraju nevjerojatno složene vizualne strukture - u razgovoru za Creatorzine rekla je Plesen i pojasnila:
- Na mikroskopskoj razini plijesan i gljivice stvaraju teksture, boje i prostorne kompozicije koje podsjećaju na pejzaže, apstraktne slike ili čak kozmičke prizore.
S biološkim je materijalima počela eksperimentirati još 2015. godine i od tada nije stala. Danas putuje svijetom i prikuplja uzorke. Njezin proces započinje pripremom hranjivog medija i stvaranjem uvjeta za rast. Može utjecati na temperaturu, boju i sastav, ali nakon toga kontrolu preuzimaju mikroorganizmi.
- Sami organizmi uvijek ostaju suautori moga rada - smije se ova mlada Ruskinja.
- Njihov rast i razvoj ovise o vremenu, vlažnosti, gustoći mikroorganizama i mnogim drugim čimbenicima. Zbog toga svaki rad razvija vlastiti oblik, koji je nemoguće ponoviti.
Radovi mogu imati različite forme: od kompozicija u Petrijevim zdjelicama koje izgledaju poput mikroskopskih pejzaža do skulptura i fotografskih zapisa živih procesa. Štikle prekrivene plijesni, koje su prikupile više od 7500 lajkova, među njezinim su najpristupačnijim radovima – dijelom zato što publika odmah razumije što gleda, iako to ne može uvijek i prihvatiti.
Plesen otvoreno govori o podijeljenim reakcijama publike. Plijesan i bakterije kod većine ljudi izazivaju duboko ukorijenjene (negativne) reakcije i ne očekuje da će se one promijeniti samo zato što se nalaze u galerijskom kontekstu:
- Neki ljudi osjete trenutnu fascinaciju, dok drugi reagiraju snažnim odbijanjem. Kad netko moj rad nazove odvratnim, razumijem to. Njegova reakcija odražava način na koji smo kulturološki naučeni reagirati na mikroorganizme. Ali ako osoba dulje zadrži pogled, često znatiželja počne zamjenjivati odbijanje. Taj pomak u percepciji zapravo mi je vrlo važan - kaže Dasha.
Komentari ispod brojnih videa na Dashinim profilima to potvrđuju. Jedan je korisnik napisao ‘Redefinicija gljivica na stopalima‘, drugi je dodao ‘Odvratno! Obožavam!‘, a treći je samo kratko zaključio: ‘O ovome bi se dalo puno toga reći...‘
Plesen zauzima rijetku poziciju u digitalnom prostoru: umjetnica je čiji je medij uistinu drugačiji od svega što se inače viđa. Dok se većina umjetničkog sadržaja natječe kroz tehniku, brzinu ili estetiku, ona se izdvaja time što radi s materijalima koji su živi, nepredvidivi i kod dijela publike izazivaju fizičku nelagodu.
Upravo zato njezin rad nije lako kopirati - i zato ima listu čekanja, unatoč činjenici da mnogi njezinu umjetnost smatraju odbojnom. Za kreatore u bilo kojem području princip je sličan: najvrjedniji je sadržaj koji se ne može kopirati. U njezinu slučaju, uzgoj plijesni kojom bi se obložile štikle pokazuje koliko daleko ta ideja može otići.
Kako sama kaže, njezin rad pokušava učiniti nevidljive ekosustave vidljivima. Internet, s druge strane, uglavnom želi zbijati šale o gljivicama na stopalima. Čini se da joj odgovaraju oba pristupa. A i svojim pristupom Dasha jako zbunjuje umjetnu inteligenciju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....