No, u izbor ulazi i seljački pod koji zapravo uopće nije seljački.
U stambenim i poslovnim prostorima toplinu i ljepotu svakako unosi drveni pod. Drveni podovi su jednostavni za održavanje, te imaju dugi vijek trajanja. Drvene daščice mogu biti različitih veličina, obrade, vrste i boja… No, počnimo iz početka.
Drvene podove dijelimo na parkete i razne seljačke podove, a opet parkete na masivne i gotove parkete. Masivni parketi ili masivi su parketi koji su svojom cijelom debljinom od drveta, najčešće su deblji od gotovih parketa te se mogu nekoliko puta brusiti i obnavljati. Masivni parketi mogu biti različitih debljina, duljina i širina. Rade se od različitih vrsta drveta, o čemu ovisi i njihova tvrdoća. Postoje tri razreda (klase) kvalitete: prva klasa je ona s ujednačenom strukturom i bojom drveta, dok ostale klase imaju jače izraženije prirodne karakteristike drveta, kao što su godovi, kvržice i boja samog drveta. Savjetujemo da uzmete kombinaciju klasa, jer ukoliko se uzima samo prva klasa, parket radi svoje ujednačenosti može ostaviti dojam laminata.
Razlikujemo tri osnove podvrste masivnih parketa: klasične, lam parkete i industrijski parket ili takozvani kant.
Klasični parketi mogu biti debljine od 10 do 22 mm, a najzastupljeniji su debljine 21 ili 22 mm. Klasičan parket se proizvodi u raznim duljinama i širinama zavisno od proizvođača, te je najzastupljeniji u ugradnji parketa. Postoji dvije varijante završne obrade. Parketi koji se obrađuju nakon što su postavljeni, bruse se, lakiraju, bojaju ili ulje… Druga varijanta, nešto skuplja, je kada se parket prije postavljanja kompletno obrađuje u tvornici.
Drvo klasičnog parketa se zavisno od vrste drveta i proizvođača može termo tretirati ili pariti, što mu osim tamnije nijanse daje veću kvalitetu u odnosu na prirodan izgled. Lam parket ili parket tankih daščica proizvodi se uglavnom u debljini od 10 mm, ali postoje i parketni elementi debljine od 6 do 15 mm. Širine se kreću između 40 i 55 mm, rjeđe do 70 mm. Dužine su od 200 do 800 mm. U posljednje vrijeme vrlo popularan je industrijski parket ili kant. To je masivni parket sastavljen od manjih daščica koje se spajaju ljepljivim trakama u jedinice koje se lijepe na podove. Kant parket sastavljen je od manjih lamela, obično širine od 6 do 20 mm, debljine od 10 do 20 mm i dužine od 200 do 400 mm. Svaka lamela zbog svoje je uske širine drukčije boje, jer je drvo po svojoj prirodi i boji raznovrsno.
Lamele se mogu slagati usporedno ili slučajno. Svijetli i tamni tonovi prepleću se u mozaiku boja, što daje eleganciju prostora. Parket se brusi, ulji ili lakira. Zbog svojih konstrukcijskih svojstava industrijski parket može se značajno opteretiti, te je primjeren za prostore kao što su dječji vrtići, restorani, poslovni prostori, no njegova upotreba radi povoljnije cijene i esteski vrlo dobrog vizualnog dojma sve se češće koristi i u stambenim prostorima. Osim masiva koje u pravilu morate brusiti, bajcati i lakirati, na tržištu postoje i sve popularniji gotovi parketi. Njihova prednost u odnosu na masivni parket je brzo i jednostavno polaganje, te se praktički u roku od 24 sata parket može koristiti. Gotovi parketi obično se sastoje iz nekoliko slojeva, pa mogu biti dvoslojni ili troslojni.
Njihova površina je već unaprijed obrađena (obrušena i lakirana) te su nakon polaganja odmah spremni za upotrebu, no mogu se kupiti i polugotovi parketi koji su već obrušeni, pa je nakon postavljanja potrebno nanijeti završni premaz u obliku ulja, laka ili bajca. Obzirom da su već unaprijed tvornički obrađeni, gotovi parketi dulje vrijeme zadržavaju svoj prvobitni izgled. Osim parketa, na tržištu postoje i drvene daske ili takozvani seljački podovi. Seljački pod je masivni pod napravljen od širokih dasaka dimenzija 110 do 200 mm i većih dužina, do dva metara.
Njegova upotreba je najčešće u kućama s okućnicom, povezane s prirodom, prostorima i stanovima veće površine gdje se želi postići rustikalan dojam. Pod ostavlja dojam starinskih podova kakvi su se nekad davno koristili u seoskim domaćinstvima. Bilo da je riječ o masivu, gotovom parketu ili o seljačkom podu, dilema koja uvijek postoji je koju vrstu drva odabrati. Najsigurnija je opcija hrast. To je drvo našeg podneblja s dobrim karakteristikama u smislu tvrdoće i kvalitete, a može biti u svjetlijoj i tamnijoj varijanti. U posljednje vrijeme vrlo popularan je izbjeljeni hrast što znači da su daske izbjeljivane, tako da boja ostaje samo u porama čime se postiže da se i dalje vidi ljepota godova te se završno obrađuje bijelim uljem. Tamnija boja hrasta može se dobiti bajcanjem ili termičkom obradom, dimljenjem.
Među popularnijim i kvalitetnijim vrstama drva je i tikovina koja je pogodna i za vanjske prostore, kao i za kuhinje i kupaonice i to prvenstveno zato što je otporna na vlagu. Među kvalitetnija drva spada kanadski orah, mahagonij, javor, bambus, ariš, ebanovina, dok su jela, bukva, smreka i jasen ipak nešto mekša drva pa svakako treba izbjegavati hodanje u štiklama. Pri slaganju safe play je kombinacija različitih duljina dasaka parketa (od 60 do 140 cm), te mat ili polumat varijanta laka koja djeluje puno elegantnije.
