Jeste li ikada vidjeli neki komad namještaja ili predmet za dom i spontano se počeli smijati? Ili vas je odjednom preplavila neka pozitivna energija, neki dobar osjećaj? Stolica u obliku morskog psa, blagovaonski stolić koji drži stražnju nogu povišeno poput psića koji piški, vješalica u obliku popularnog smajlija, lampa koja izgleda poput oblaka iz kojeg pada kiša ili, pak, šalica koja ima ruke i noge?
Duhoviti dizajn posvuda je oko nas i predstavlja vruću temu oko koje su mišljenja jako podijeljena. Naime, dok neki smatraju da bi dizajn trebao biti duhovit, maštovit, izazovan, provokativan, revolucionaran i pomicati granice, drugi na sve to odmahuju rukom tvrdeći kako je baš takav duhoviti dizajn često površan, ruban i pod opasnom prijetnjom da prijeđe dozvoljenu granicu kiča.
– Ako se mene pita, to je čista neistina. Kič mi osobno nije nimalo duhovit, ali, recimo, kemp je. Kič može biti samo ‘smiješan’. A osim toga, može li danas itko dati točan naputak što kič doista jest? Na prvu loptu čini se da je na to vrlo lako odgovoriti, ali postoji gomila predmeta koji stoje na nekom rubu, ili kako se to kolokvijalno kaže, koji ‘koketiraju s kičom’. Ali nisu kič iako se to na prvi pogled nedvojbeno čini. Postoje dizajneri koji su stvorili planetarnu slavu na ovoj temi.
‘Humor je vrlo kompleksan i poprilično individualan te kulturološki uvjetovan’
Prvenstveno se to odnosi na genijalnog marketinškog stručnjaka među dizajnerima, Nizozemca Marcela Wandersa. Mnogima od nas koji se bavimo dizajnom i teorijom dizajna to je kič. A kada se pogleda rad mnogo kompleksnijeg Jaimea Hayona, tu tek nastaje rat. No, o tome bismo zaista mogli otvoriti novu temu za neki od sljedećih brojeva jer to je vrlo sklizak, ali ujedno i vrlo intrigantan teren – odgovara Ivana Ferenčak, vlasnica poznate trgovine Dizajnholik i napominje kako je prije svake rasprave potrebno definirati što duhoviti dizajn uistinu predstavlja.
– Jednostavno rečeno, to su forme koje u nama izazivaju osmijeh. No, humor je zapravo vrlo kompleksna stvar. On nije samo vrlo individualan, već je i kulturološki uvjetovan. Tako, primjerice, jedan predmet koji je duhovit Europejcu, ne mora nužno biti duhovit jednom Kinezu.
Iako trenutno u svijetu dizajna vlada prava poplava duhovitih predmeta i predmeta koji pokušavaju biti duhoviti, zapravo su vrlo rijetki oni koji su ‘univerzalno duhoviti’. Duhovit dizajn ne mora nas nužno nasmijavati, može nas i vratiti u djetinjstvo, pobuditi neku lijepu uspomenu ili začuditi svojom inovativnošću.
Primjerice, kada je netko u stanju vidjeti u sasvim prozaičnom predmetu neku potpuno novu funkciju ili asocijaciju – priča Ivana Ferenčak i dodaje kako je veliki teoretičar dizajna Don Norman u svojoj knjizi “Emocionalni dizajn” lijepo izložio zašto su predmeti koji u nama izazivaju emocije ujedno i najtraženiji. A nema poželjnije emocije koju je u stanju izazvati jedan predmet od humora. I ljudi koji možda ne zadovoljavaju naše estetske kriterije, ako imaju izražen smisao za humor, automatski postaju privlačnim, zar ne? Zato su duhoviti predmeti ujedno i najprodavaniji.
Vrijedi školsko pravilo ‘ili-ili’. Ili jedan veliki upečatljivi komad ili hrpa malih detalja
Kada bi se poteglo pitanje s kojim predmetom je započeo duhoviti dizajn, našli bismo se u problemu jer je odgovor gotovo nemoguće dati. Humor je, kaže Ivana Ferenčak, nešto što je urođeno u čovjeku i vjerojatno je čovjek čim je počeo stvarati ubrzo počeo razmišljati u tom smjeru. Tako se može pronaći hrpa duhovitih predmeta koji sežu još u prapovijest. – No, ako pričamo o modernom dizajnu, to je bez daljnjeg vrijeme nadrealizma koje je i dandanas nepresušna inspiracija svim, pa i onim ‘vrlo ozbiljnim’ dizajnerima.
Prisjetimo se samo broša Salvadora Dalíja u obliku ženskih usnica od rubina čiji su zubi biseri ili stola Méret Oppenheim koji stoji na ptičjim nogama. U suvremenom dizajnu imamo tisuće referenci na period nadrealizma, a neki od najduhovitijih predmeta upravo bi se mogli klasificirati nadrealističkim – objašnjava Ivana i napominje kako je glavna uloga duhovitog namještaja učiniti dom posebnim, no nesvjesno na taj način otkrivate i podosta o sebi. Jer teško da će netko bez smisla za humor posegnuti za takvim predmetima. Ipak, “duhovite” predmete treba koristiti s mjerom.
– Previše takvih predmeta na jednome mjestu može djelovati neukusno. Stoga vrijedi pravilo ‘ili-ili’. Ili jedan veliki, upečatljiv komad koji će dominirati vašim domom i činiti ga posebnim ili hrpu malih detalja koji mogu biti i sjajna polazna točka za konverzaciju kada pristignu gosti. Starck je lijepo rekao za svoju planetarno popularnu cjedilicu za agrume Juicy Salif da to nije cjedilica, već spas u nelagodnoj situaciji kada vam dođe svekrva u posjet i nastane neugodna šutnja – ističe Ivana Ferenčak.
U galeriji pogledajte 5 najdražih ‘duhovitih’ stvari po izboru Ivane Ferenčak
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
