Dok vozimo Bulevarom Meše Selimovića kroz Sarajevo, kod Alipašinog mosta, slijeva nam pogled automatski privuče ukusno dekoriran izlog smješten u prizemlju novije zgrade. Nakon nekoliko sati vraćamo se do te adrese na kojoj se smjestio Gazzda Flagship Store, salon namještaja kakvog se ne bi postidjele ni najveće svjetske metropole. Naime, u svijetu suvremenog dizajna namještaja, kojim već desetljećima dominiraju skandinavski i talijanski brendovi, malo tko bi očekivao da će se baš iz Sarajeva pojaviti brend čiji će proizvodi završiti u uredima Googlea i Netflixa, u prodavaonicama Louisa Vuittona ili na stadionu londonskog Arsenala. Upravo je to uspjelo bosanskohercegovačkom brendu Gazzda, koji je u nešto više od desetljeća izrastao u jedan od najprepoznatljivijih regionalnih brendova namještaja.
Osnovan 2013. godine, Gazzda je nastao iz ideje da se namještaj ne promatra samo kroz funkciju, nego kao dio životnog prostora koji utječe na svakodnevno iskustvo stanovanja. U središtu njihove filozofije nalaze se prirodni materijali, bezvremenski dizajn i pažljivo promišljena izrada, zbog čega njihovi proizvodi djeluju luksuzno, ali nenametljivo. Hrastovina, orah, vuna i pamuk materijali su na kojima se temelji većina kolekcija, dok su prepoznatljivi zaobljeni oblici, taktilne površine i lagane konstrukcije postali zaštitni znak brenda.
Iza Gazzde stoji uvjerenje da dobar dizajn ne smije slijediti prolazne trendove. Naprotiv, proizvodi moraju trajati desetljećima, estetski i funkcionalno. Upravo zato razvoj svakog komada prolazi dug proces eksperimentiranja, izrade prototipova i suradnje dizajnera, inženjera i majstora. Tvrtka velik dio razvoja i dalje provodi unutar vlastitih radionica u Bosni i Hercegovini, gdje se tradicionalno zanatstvo spaja sa suvremenim industrijskim dizajnom. Posebno mjesto u razvoju brenda imaju dizajneri predvođeni Salihom Teskeredžićem, čiji su proizvodi osvojili neke od najvažnijih međunarodnih nagrada za dizajn, uključujući Red Dot, IF Design Award i Interior Innovation Award. No možda je najveće priznanje činjenica da je Gazzda uspio stvoriti prepoznatljiv dizajnerski jezik koji danas bez problema stoji uz bok mnogo većim i bogatijim europskim brendovima.
Na čelu tvrtke nalazi se Zlatko Tanović, Sarajlija koji je tijekom rata kao dječak napustio Bosnu i Hercegovinu, odrastao i studirao u Nizozemskoj, a potom se vratio kako bi izgradio tvrtku temeljenu na kvaliteti, dizajnu i dugoročnom razmišljanju. Upravo je njegova priča, jednako kao i priča o samom namještaju, dokaz da se ozbiljan međunarodni brend može razviti i daleko od velikih svjetskih dizajnerskih centara.
Kad Zlatko govori o uspjehu, gotovo nikada ne spominje promet, tržišne udjele ili broj zaposlenih. Iako danas vodi izuzetno potentnu i uspješnu tvrtku, njegov pogled na posao oblikovan je mnogo prije nego što je nastao prvi stolac s potpisom tvrtke.
- Stalno sam slušao istu priču da je naša prednost jeftina radna snaga. Meni je to uvijek zvučalo kao nešto što ne može trajati. Ako je cilj da se zemlja razvija, onda jednog dana više neće biti jeftina. Zato sam smatrao da moramo graditi nešto drugo: kvalitetu proizvoda, dizajn, znanje i prepoznatljivost - kaže Zlatko, mladoliki CEO Gazzde, koji se iz Nizozemske svojevremeno vratio u BiH ne kako bi ostvario brzi poslovni uspjeh, već u želji da kreira brend koji će imati trajnu vrijednost.
Kao puni pogodak pokazalo se Zlatkovo prijateljstvo sa Salihom Teskeredžićem, jednim od najnagrađivanijih bosanskohercegovačkih industrijskih dizajnera. Poslije su se timu pridružili Mustafa Čohadžić, Berin Spahić i drugi autori koji su zajedno oblikovali prepoznatljiv identitet brenda.
Kada ga pitaju kako bi opisao Gazzdinu estetiku bez stručnih dizajnerskih termina, Teskeredžić ne govori o formi, proporcijama ili materijalima.
- Prve riječi koje mi padaju na pamet su igra, sreća i poruka: budi prirodan, budi pošten. Ne zanimaju me trendovi ni glasne estetike koje traže pažnju. Više me zanima tiha elegancija i dugotrajna, iskrena ljepota. Dizajn koji ne traži da mu se divimo svakog trenutka, nego da s njim živimo dugo, mirno i harmonično - kaže Salih.
Ta je filozofija vidljiva u gotovo svakom komadu namještaja koji nosi Gazzdin potpis. Umjesto spektakularnih formi koje privlače pažnju na prvi pogled, njihovi proizvodi djeluju nenametljivo. Upravo zato mnogi od njih godinama ostaju aktualni.
- Formula za bezvremenski dizajn ne postoji - smatra Salih i dodaje:
- To je kombinacija estetskih, etičkih, socijalnih, psiholoških i tehničkih čimbenika. Važnije mi je da proizvod bude pošten, dobro promišljen i dugotrajan nego trenutačno atraktivan. Najveće zadovoljstvo ne dolazi iz nagrada, nego iz osjećaja da je nešto nastalo iskreno i odgovorno.
Iskreno i odgovorno je građen i sam brend Gazzda, koji je nastao nakon što su 2013. godine Zlatko, Salih i Zlatkov nizozemski prijatelj Kenny, danas suvlasnik tvrtke, počeli osvajati europska tržišta.
- Dok smo pripremali kolekciju koju smo predstavili 2015. godine, postalo je jasno da više ne možemo raditi na način na koji smo radili na početku. Trebali su nam ljudi koji će pomoći u razvoju proizvoda, izradi prototipova i profesionalizaciji cijelog procesa. Tada nam se pridružio Mustafa Čohadžić, jedan od studenata Saliha Teskeredžića. On nije bio samo talentiran dizajner, nego je imao i vrlo dobro razumijevanje stolarske struke - kaže Zlatko i nastavlja:
- U početku nam je pomagao oko tehničkih crteža i razvoja proizvoda, a s vremenom smo ga ohrabrili da počne razvijati vlastite ideje. Vrlo brzo počeli su nastajati njegovi prvi proizvodi. Nakon njega uključivali su se i drugi studenti. Željeli smo stvoriti okruženje u kojem će mladi dizajneri dobiti priliku rasti zajedno s tvrtkom.
To je bio svjestan izbor. Mogli smo surađivati s poznatim međunarodnim imenima, ali bilo nam je važno razvijati lokalnu dizajnersku scenu. Nitko ne postaje vrhunski dizajner preko noći. Potrebni su vrijeme, praksa i povjerenje.
Dom za tročlanu hrvatsku obitelj osvojio prestižnu nagradu u Japanu, pogledajte kako izgleda
Iako Gazzdini proizvodi na prvi pogled djeluju jednostavno, iza te jednostavnosti krije se velik razvojni proces.
- Dizajn izgleda jednostavno izvana, ali je strukturalno vrlo složen - objašnjava dizajner Mustafa Čohadžić.
- Iza čistih linija stoje brojne iteracije, pažljivo riješeni spojevi i velika preciznost u obradi materijala. Minimalizam ne ostavlja prostor za pogreške pa svaki detalj mora biti temeljito promišljen.
Priroda pritom nije samo inspiracija, nego i svojevrsni projektantski okvir.
- Ne kopiramo prirodu doslovno. Inspiriraju nas njezine zakonitosti: proporcije, ravnoteža i način na koji forme rastu i funkcioniraju. To prevodimo u konstrukciju, materijal i konačni oblik proizvoda.
Čohadžić ističe da je u ranim fazama razvoja prisutna velika sloboda eksperimentiranja, no svaki proizvod na kraju mora zadovoljiti niz vrlo konkretnih kriterija.
- Dizajn prestaje biti eksperiment kad istodobno zadovolji estetiku, konstrukcijsku stabilnost, udobnost i mogućnost serijske proizvodnje. Tek tada ideja postaje proizvod.
Koliko god proizvodi djelovali dovršeno, u Gazzdi ne vjeruju da dizajn ikada potpuno završava.
- Dizajn je iterativan proces. Čak i kad proizvod uđe u proizvodnju, uvijek postoji nešto što se može unaprijediti - tvrdi dizajner Berin Spahić.
- Teško je odrediti trenutak kada je nešto potpuno gotovo jer dizajner uvijek vidi mogućnost za poboljšanje. Na kraju ipak morate donijeti odluku i reći to je to.
Bivši nogometaš obnovio ruševinu u Plavoj laguni: ‘Ugledao sam je i rekao: Daj mi Bože priliku...‘
Posebno mjesto u tom procesu zauzima masivno drvo, materijal po kojem je Gazzda postao prepoznatljiv.
- Drvo ima vlastitu logiku, ograničenja i karakter. Dizajnerski izazov nije samo poštovati materijal, nego ponekad pokušati pomaknuti granice mogućega. Istodobno postoji i odgovornost prema prirodi jer radite s materijalom koji je desetljećima rastao da biste ga vi pretvorili u komad namještaja. Zato nam je važno stvarati proizvode koji će trajati dugo i dostojanstveno starjeti - kaže Spahić.
Danas Gazzda posluje na brojnim svjetskim tržištima, ima respektabilni showroom u Sarajevu, vlastitu proizvodnju i mrežu partnera, namještaj koji nastaje u njihovim pogonima završava u luksuznim interijerima diljem svijeta... Ipak, Zlatko Tanović uspjeh ne mjeri brojkama.
- Ljudi me često pitaju koliki je promet ili koliko planiramo rasti. Iskreno, nikad nisam razmišljao na taj način. Moj je cilj da stvaramo proizvode koji će deset ili dvadeset godina biti dio nečijeg života. Ako radimo dobar posao, rezultati će doći sami.
Zastaje na trenutak pa za kraj dodaje misao koja možda najbolje opisuje i njega i tvrtku koju je s Kennyjem i Salihom stvorio:
- Ne znam je li uspjeh imati četrdeset ili četiristo zaposlenih. Ne znam mjeri li se uspjeh prometom ili veličinom tvrtke. Za mene je uspjeh ako ljudi koji rade s nama mogu dobro živjeti od svog rada, ako uživaju u onome što rade i ako netko kupi naš proizvod zato što mu se iskreno sviđa. To je jedino mjerilo koje mi je stvarno važno.
Možda upravo zato Gazzda nije samo još jedan brend na tržištu namještaja. Priča o Gazzdi zapravo je priča o vjeri da se i iz Sarajeva može stvoriti i na svjetska tržišta plasirati proizvod koji će stajati rame uz rame s najboljim brendovima - ne zato što je jeftiniji, nego zato što je, jednostavno, jednako dobar. Ili bolji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....