U svim krajevima svijeta postoje različite kulture objedovanja koje nužno za sobom povlače i dizajn prostora u kojima se pripravljaju ta ista jela. Stoga su i kuhinje izrazito drugačije u različitim zemljama i uvijek se mijenjaju s promjenom vremena. No jedno je sigurno, kuhinje više nisu samo funkcionalni dijelovi doma koji nam omogućuju konzumaciju hrane nužne za život, one posjeduju i društveni koncept koji je izrazito bitan za našu dobrobit. Možda je to razlog zašto ih toliko volimo...
Koliko god je pandemija koronavirusa bila teška i izazovna, ona je ipak iznjedrila jedan mnogima dragi trend, a to je okupljanje u domovima. Nekada je to bio uobičajen način provođenja vremena s obitelji i prijateljima koji se s vremenom izgubio, da bi se ponovno aktualizirao uslijed pandemije. Ovaj trend je također utjecao na način na koji koristimo kuhinju, posebice onih u sklopu dnevne zone koja obavlja više zadataka: osim pripreme i uživanja u obrocima, ona je postala i radni kutak, prostor za druženje, ured, učionica, igraonica...
Stoga smo mi za ovu temu oformili mali arhitektonko-dizajnerski tim koji nam je prokomentirao svoje viđenje "postpandemijskih" noviteta. Čine ga arhitektice Iva Pauzar iz Studija Pi, Jelena Hajdinjak iz Lotus Architecture i Martina Kinleka iz 4UHA, zatim dizajerica Nikolina Jelić iz Dizajn studija Kubus te arhitekt Ivan Mladina.
- Principi organizacije i opremanja kuhinje spontano evoluiraju kroz vrijeme, a na to utjecaj imaju različiti trendovi, napredak tehnologije, opće društveni događaji, ali i mentalitet naroda. Tako je pandemija utjecala na to da se u sklopu kuhinja ili neposredno uz njih traže dodatni spremišni kapaciteti - kaže arhitektica Jelena Hajdinjak.
Dizajnerica Nikolina Jelić dodaje kako je organizacija kuhinje postala zahtjevnija, a teži se na organiziranosti do posljednjeg detalja te čistoći i lašem održavanju.
- San je da nakon korištenja sve bude pospremljeno i na svom mjestu u sekundi, zatvoreno u svom elementu - ističe.
Ako je suditi prema svjetskim trendovima koji vladaju trenutno, potencijalno najveća promjena odnosi se na izdvajanje kuhinje iz open-space zone u zasebnu cjelinu.
- Nakon dvadesetak godina dominacije kuhinja integriranih u prostor boravka, u skladu je s ciklusom dizajnerskih trendova da dođe do konceptualne promjene u planiranju kuhinja. Međutim, kod nas je specifično to što desetljećima radimo dijelom nekvalitetno projektirane stambene prostore, te je koncept kuhinje kao dijela boravka često bio jedino rješenje da ta kuhinja dođe blizu prirodnog osvjetljenja i provjetravanja. Taj koncept je ionako bio namijenjen stambenim prostorima nižeg standarda jer je bio prihvatljiv kompromis između funkcionalnosti i prostranosti. U tom smislu, ne očekujem pad u zaborav koncepta kuhinje integrirane u boravak, ali svakako je primjetan njihov nagli nestanak iz luksuznijih prostora - komentira arhitekt Mladina.
Arhitektica Martina Kinkela kaže kako se već neko vrijeme kod klijenata ureda 4UHA javlja pitanje treba li i na koji način izdvojiti kuhinju, a oni takvim odlukama pristupaju individualno. Uz nekoliko ključnih pitanja: "Volite li kuhati? Okuplja li se u kuhinji cijela obitelj? Kuhinje koje su dio open-space zone moraju uvijek biti "sređene", predstavlja li to opterećenje i stres? Smeta li miris hrane koji se širi domom?".
Odgovori bi trebali dovesti do rješenja: open-space, djelomično ili kompletno pregrađena kuhinja, skrivena kuhinja...
- Svakako je bitan i budžet. Ponekad je financijski isplativije razmišljati tako da se osmisli opcija pregrađivanja za budućnost. Primjerice, ako se kuhinja djelomično izdvoji, uz prijedlog da se klizna vrata dodaju na nju nakon što klijenti krenu koristiti prostor - ističe Martina Kinkela.
Zanimalo nas je i koje bi bilo idealno rješenje, a zanimljiv odgovor ponudio nam je arhitekt Mladina.
- Međusobno povezano "sveto trojstvo" kuhanja, odvojeno od ostatka stambenog prostora i svakako s dodatnim pristupom osim iz prostora blagovaonice: smočnicu, kuhinju i office kao poveznicu kuhinje i blagovaonice. Ovo rješenje je tradicionalno i često se koristi u većim i klasičnije projektiranim kućama i stanovima. Pritom bi svakako trebalo voditi računa o ispravnom dimenzioniranju prostora, kao što valja misliti i na mogućnost neformalnog jela u samom prostoru kuhinje za manji broj ljudi - kaže.
Ahitektica Iva Pauzar spominje još prestižniji scenarij - "back of house". Naravno, ukoliko prostorne, ali i financijske mogućnosti to dopuštaju.
- To je sistem gdje kućanstvo ima dvije kuhinje, jednu koja je otvorena i reprezentativna u službi primanja gostiju, i drugu koja je iza zatvorenih vrata, namijenjena za pripremu hranu. Ono što je uvijek dobro imati, ili bar o tome razmisliti, jest još jedna skrivena radna ploha u ormaru koji se može skroz otvoriti - kaže Iva Pauzar.
ODVAŽNI ODABIRI
Primjetna je potražnja za sve odvažnijim kombinacijama i elementima u kontrastnim bojama, odnosno kuhinjama koje kombiniraju dominantnu boju s uzorkom drva ili kamena i otkačenim detaljima. Strani dizajneri, primjerice, najavljuju boje paunova perja i kraljevsko plavu i smaragdnu, koje u kombinaciji s kvarcom i mramorom mogu dati zadivljujući kontrast. Arhitektica Iva Pauzar spominje bež i smeđu boju u kombinaciji s ekstravagantnim kvarcom, dok dizajnerica Nikolina Jelić kaže da svijetlo drvo lagano zamjenjuje čokoladni ili grafitni ton, dok hrabriji kombiniraju antracit sa zlatnim.
BEZVREMENSKI KLASIK
Bijele kuhinje zauvijek će, kaže arhitektica Jelena Hajdinjak, ostati klasik s kojim se ne može pogriješiti, a većina naših sugovornika ističe da su kuhinje najčešće i dalje u svijetlim nijansama poput bež, sive ili taupe s “off white” nijansama. Traže se i razne nijanse zemljanih prirodnih tonova.
HIT 2023:ROZA KUHINJA!
Roza kuhinje oduševile su svijet, pa tako i naši sugovornici najavljuju tu boju kao jedan od ovogodišnjih hitova. Osim zagasito roza boje, izdvajaju i ton rumenih šumskih bobica, ali i prirodne boje terakote. Pritom su sve nijanse, ističu, mat i smirene.
HRABAR ODMAK: SENF ŽUTA
Može li dominaciju tamnih kuhinja prekinuti intenzivna, ali oku ugodna senf žuta boja? Strani dizajneri nas u to uvjeravaju. K tomu, prigodno podsjeća na začine i kuhanje.
ZELENA JE NOVA CRNA
Za zelenim kuhinjama počeli smo uzdisati još prošle godine. I dalje se traže gotovo sve nijanse zelene, od boje kadulje i maslinastozelene do boje mahovine i smaragdne.
"MUST HAVE" KUHINJSKI OTOK
Otok kao najpoželjniji element postaje centralni dio kuhinje, a preporučuje se gdje god to prostor dopušta. Glavne prednosti otoka su praktičnost, povećanje korisne površne radne plohe, ali i povećanje skladišnog prostora. Može kombinirati radnu površinu s “mokrom točkom” - sudoperom ili perilicom, točkom za kuhanje i, primjerice, odvajanje otpada, prostorom za jelo i druženje... Ako ga nije moguće izvesti, ističe dizajnerica Nikolina Jelić, obavezan bi bio poluotok.
GLAVNI AKCENT
Blagovaonski stolovi često se biraju tako da budu akcenti u prostoru, a to se najčešće postiže dizajnerskim, skulpturalnim nogama, najčešće u drvu ili metalu, u kombinaciji s drvenim ili keramičkim, pa čak i kamenim pločama.
KUHINJA KAO IZDVOJENA CJELINA
Iako open-space koncept još uvijek prevladava u domovima, kombinacija gdje su kuhinja i blagovaonica u jednom prostoru, a dnevni boravak zasebno daje jednu novu dimenziju. Ponekad je i blagovaonica u potpunosti izdvojena. - Riječ je o zanimljivoj alternativi u kojoj se hrana i obroci odvijaju odvojeno od opuštanja, igre, pa i rada u dnevnom boravku, jer je dodatni radni prostor jedan od najčešćih postpandemijskih zahtjeva u interijerima - kaže arhitektica Martina Kinkela.
MALI PROSTORI
- Ako je stambeni prostor premalen da bi se kuhinju moglo napraviti na način da je tlocrtno organizirana kao L ili kao U, odnosno ako je kuhinja linijski postavljena uz jedan zid, moguće je vizualno sakriti kuhinju, ili barem dati naglasak na radnu ploču i oblogu zida iza radne ploče.
- U manjim prostorima blagovaonice nestaju, prostor se dodaje kuhinjskom prostoru, a stolovi sljubljuju s otocima i poluotocima ili postaju njihov produžetak.
- Klupe za sjedenje zbog praktičnosti se projektiraju u slučajevima kada je prostor namijenjen blagovanju ograničen. One mogu biti tapecirane, a ujedno vješto skrivati prostor za pohranu.
- Prostor smočnice može se integrirati u detaljno dizajnirane ormare s ladicama, izvlačenim policama, košarama...
VELIKI POVRATAK SMOČNICA
Smočnica je nekad bila neizostavni dio svakog stana. S vremenom ju je, kaže arhitekt Ivan Mladina, istisnuo zloglasni “ventilirani ormar”, da bi potom i on nestao kao element. Tek u posljednje vrijeme smočnica je ponovno prepoznata kao vrijedan dodatak stanu i počela se opet vraćati u projekte. - Naročito je efektno kada se vrata u smočnicu i gospodarstvo, ako ih se planira u kuhinji ili u njezinoj blizini, uspiju sakriti i postati dio zida ili kompozicije ormara kuhinje - kaže arhitektica Jelena Hajdinjak.
SKRIVENA KUHINJA
Sakriti kuhinju uvijek je idealno rješenje u domu, smatra arhitektica Iva Pauzar, koja dodaje da taj koncept uvelike pomaže korisniku jer se skrivanjem posuđa i nereda dobiva reprezentativni prostor u vidu otoka ili još jedne radne plohe koja služi za posluživanje i druženje. Osim toga, dizajnerica Nikolina Jelić dodaje da je uvijek poželjno sakriti elemente koji se povremeno koriste, primjerice radnu plohu s tosterom, mikserom, pekačem kruha… integrirati u zaseban ormar s izvlačno zaokretnim vratima. U te ormare različitih dimenzija mogu se postaviti i pećnice i ploče za kuhanje. Ipak, obraća pozornost na sudoper. Njega, kaže, nikako nije poželjno zatvoriti u ormar jer se često koristi pa je njegovo otvaranje i zatvaranje, pa čak i za jednu čašu vode, potrebna dodatna radnja. - Dizajnirali smo različite načine zatvaranja, pregrađivanja i skrivanja kuhinja. Imali smo i projekte u kojima smo cijelu kuhinju sakrili u ormar. No, ako govorimo o kompletno skrivenim kuhinjama, prema našem iskustvu to je efektna ideja, ali nije postao trend - kaže arhitekt Mislav Bašić, koji također smatra da je poželjnije dizajnirati skrivene dijelove kuhinje. Primjerice, ormar za “breakfast station”.
KOMPROMISI
Dekorativne pregrade nameću se kao kompromisno rješenje između open-space prostora i odvojenih kuhinja. Ponekad je riječ samo o vizualnom zoniranju prostora s pregradama koje zaklanjaju pogled na kuhinju, poput letvičastih pregrada, kreativno osmišljenih dvostranih polica, povišenijeg šanka i slično. No, često se one planiraju i kao fiksna stijena s vratima ili kao stijena s kliznim krilima. - To omogućuje različite scenarije korištenja kuhinje: njezino potpuno prostorno odvajanje, ali i opciju otvorene kuhinje koja je tada prostorno povezana s ostatkom zone dnevnog boravka - kaže arhitektica Jelena Hajdinjak. Uobičajene kombinacije pregrada su staklo, drvo i plemenitiji metali tipa mesing, bronca i bakar. Arhitekt Ivan Mladina kaže da je posljednjih godina popularan trend korištenja translucentnog kamena tipa onyx zbog 3D efekta strukture te mogućnosti osvjetljavanja materijala LED rasvjetom s unutarnje strane. - U posljednje vrijeme iznimno je korišten i cijenjen ekskluzivni južnoamerički kvarcit Patagonia koji, zbog svoje dinamične i tek mjestimice translucentne strukture, stvara izuzetno atraktivne prostorne efekte - kaže Mladina.
