Svoja prva pleneristička djela Vlaho Bukovac oslikao je kao gost baruna Ljudevita Vranyczanyja, mecene hrvatske moderne umjetnosti. Dok je boravio kod njega, dok je bio gostom u Oroslavju, nastali su i mnogi portreti barunove obitelji. Portreti će biti pokazani na izložbi “Veličanstveni Vranyczanyjevi.
Umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne obitelji” (naslov je nadahnut naslovom filmske sage Orsona Wellesa “Veličanstveni Ambersonovi”). Izložbu s nizom suradnika sprema kustosica MUO Marina Bagarić, koju smo, među ostalim, upoznali preko sjajne izložbe o Ignjatu Fischeru.
Priča o obitelji prati se od 13. stoljeća, kada se prvi put spominje obitelj Vranyczany-Dobrović, preko dolaska iz turske Bosne u 15. stoljeću, selidbe na Brač i Hvar u 16. stoljeću, istaknute uloge u ilirskom pokretu, stagnacije koja nastaje raspadom Austro-Ugarske monarhije pa sve do danas (kiparica Renata Vranyczany Azinović i slikarica Marijana Muljević Ljudevitove su praunuke).
U uvodnom dijelu izložbe, u svakom slučaju, izložit će se i veliko rodoslovlje obitelji, kako bi se bolje snašli.
Što se tiče veze s umjetnosti i prikaza Vranyczanyjevih kao mecena, sačuvana je i fotografija na kojoj barun u orosavskom vrtu pozira Bukovcu (cavtatski umjetnik na glavi ima francusku beretku) te fotografija na kojoj Olga i Ljudevit Vranyczany sjede ispred svojih portreta koje je oslikao Bukovac. Izložit će se i stolac s fotografije, na kojem je pozirao barun. Inače, Olga Vranyczany posudila je haljinu za model Sidonije Erdody Rubido na znamenitoj Bukovčevoj slici “Hrvatski narodni preporod”.
Riječ je o raskošnoj haljini bogate draperije ružičastog tonaliteta u prvom planu slike, a Sidonija u kosi ima i ružičastu ružu. Na izložbi će, također, biti i pokazan fragment haljine koju je oslikao Vlaho Bukovac.
Sačuvan je i portret Dedee Vranyczany, koji potpisuje Otto Antonini, urednik časopisa Svijet koji je u to doba određivao modna i lifestyle zbivanja, ali i vrstan ilustrator. Vanda Dedee Vranyczany, pak, zabilježena je kao osnivačica prve predškolske ustanove Montessori u Hrvatskoj 1934. godine.
Za mecenu Ljudevita Vranyczanyja slikali su i Mirko Rački, Nikola Mašić, Celestin Medović te Tomislav Krizman pa će djela ovih umjetnika biti na monumentalnoj izložbi. Obitelj je financirala i školovanje velikog, nažalost, prerano preminulog umjetnika Vjekoslava Karasa.
Nije samo Ljudevit bio kolekcionar, već i ostali članovi obitelji, primjerice čest gost Janka Vranyczanyja bio je Menci Klement Crnčić (umjetnik čiju smo retrospektivu nedavno mogli gledati), dok je ostalo zabilježeno da je Klotilda Buratti Vranyczany posjedovala značajnu kolekciju djela Nikole Mašića.
Članovi ove obitelji nisu bili samo mecene, već i sami umjetnici pa će se izložiti, među ostalim, i kipovi Renee Vranyczany-Dobrinović te fotografije baruna Giorgia Vranyczanyja.
Dvorcima plemićke obitelji uz izložbu se bavi Dubravka Botica, Željko Ivanjek piše o ovoj obitelji u hrvatskoj književnosti (od Matoševih djela nadalje), njihov je nakit i srebro istražila Ariana Koprčina, prikazat će se i dokumentarni film o prošle godine preminulom diplomatu Janku Vranyczany Dobrinoviću čija je autorica Renata Margaretić Urlić…
Nisu zaobiđene ni priče o pojedinim članovima, primjerice, kako se navodi, “vrlo buran život” Ambrosa st. u Senju i Severinu ilustrirat će se putem njegovih memoarskih zapisa. Izložit će se i rendgenska fotografija ruku barunice Josephine Mollinary Vranyczany koju je 1886. snimio Peter Salcher. Također i fotografija Ade, kćeri Ljudevita, koju je snimio barun Albert Rotschild, potomak ove slavne obitelji.
Plemićka obitelj Vranyczany-Dobrinović imala je mnogo važnih društvenih uloga tijekom povijesti pa su tako članovi karlovačkog ogranka obitelji, primjerice, u 19. stoljeću utemeljili Narodnu (ilirsku) čitaonicu, financijski podržali osnivanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti… Krajem 19. stoljeća gradili su raskošne palače u Zagrebu, kupovali dvorce u Zagorju.
Otvorenje izložbe u subotu, 14. svibnja 2016., u 12 sati.
Više informacija potraži OVDJE
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....