Povrh mnogobrojnih savjeta neki ljudi i dalje se ne mogu izboriti s prokrastinacijom. Odgađanje obaveza i poslova koji nam ne odgovaraju, a bavljenje sekundarnim i svakako zabavnijim stvarima – djeluje kao stanje koje je nemoguće promijeniti.
Za čak 20 posto ljudi koji su kronični prokrastinatori, to je ozbiljan problem koji treba riješiti, piše Popsugar.
- Takvim ljudima nije dovoljno reći da nešto jednostavno ne rade. To je kao kada klinički depresivnoj osobi kažete da se razvedri, kaže Joseph Ferrari, vodeći stručnjak za proučavanje prokrastinacije.
Kada je prokrastinacija ozbiljan problem?
Kako znati jeste li kronični prokrastinator? Ako odgađate obaveze oko kuće, u školi, na poslu, u vezama... Ne plaćate račune na vrijeme. Propuštate sportske događaje ili koncerte, jer nikada ne nabavite kartu na vrijeme. Kasnite na druženja, propuštate liječničke preglede, jer ne stignete na vrijeme, hladnjak vam je često prazan, jer ne kupite hranu na vrijeme, hrana se pokvari, jer je ne pojedete prije isteka roka. Ako radite ove stvari, vjerojatno ste kronični prokrastinator.
Što je lijek?
Za one koji pate od kronične prokrastinacije, čini se da je kognitivna bihevioralna terapija najefikasnija metoda. Ova vrsta terapije tjera netočne, štetne ili negativne misli.
Ferrari predlaže još neke savjete koji mogu pomoći.
- Okružite se ljudima koji ispunjavaju obaveze na vrijeme. Ovo zdravo okruženje sigurno će vremenom imati pozitivan utjecaj i na ljude koji imaju tendenciju odgađati obaveze.
- Poduzimajte prvo male korake. Ako, na primjer, imate zadatak napisati sastav, počnite s nekoliko ulomaka, a ako vam je i to previše, napišite svega jedan ulomak ili svega nekoliko riječi.
- Uspostavite sustav nagrađivanja. Nakon svakog uspješno obavljenog zadatka, nagradite se tako što ćete raditi nešto što volite.
Ljudi vole raditi stvari u kojima uživaju.
- Budite transparentni. Prokrastinatorima je jako važno kako ih drugi vide i zbog toga je veća vjerojatnost da će ispuniti svoje obaveze ako ih javno izgovore. Na primjer, idite na Twitter ili Facebook i napišite javno zadatak ili cilj koji trebate postići. Čestitke i lajkovi koje ćete dobiti nakon što objavite da ste uspješno ispunili cilj, utjecat će na vas veoma pozitivno i stimulirajuće.
Dobro, pa što i ako sam prokrastinator?
Ako se osjećate kao da se uklapate u profil kroničnog prokrastinatora, možda ćete pomisliti da to i nije toliko velika stvar. Možda je u vašem životu sve u redu, a i uz stalna odgađanja uspijevali ste se nositi s poteškoćama. Imajte na umu da će odgađanje jednog dana možda doći na naplatu i da može negativno utjecati na vaš život i na mišljenje koje okolina ima o vama.
Ferrari navodi da kronični prokrastinatori osjećaju i veće kajanje i grižnju savjesti zbog stvari koje nisu učinili, od ljudi koji to nisu.
- Prestanite se stavljati u stresne situacije bez potrebe, život je kratak. Previše je stvari na svijetu koje treba vidjeti i doživjeti da bi se sve odgađalo, čekalo i živjelo u tom balonu straha od završavanja obaveza.
Pročitajte u nastavku kako se Renata P. bori s kroničnom prokrastinacijom.
- Kao studentica često sam čekala zadnji trenutak da učim za završni ispit ili da napišem istraživački rad za koji sam znala mjesecima. Ovo je neko vrijeme funkcioniralo, ali ne bez posljedica: ispoštovala sam rok, ali iscrpljenost me koštala sljedeći dan. Provela bih nekoliko noći, uvjeravajući samu sebe da sam dovoljno pametna da čekam do posljednjeg trenutka. Ono što sam propustila shvatiti dok sam odugovlačila bilo je da jednostavno ne radim stvari u svom punom potencijalu. Nisam imala vremena još jednom provjeriti svoj rad ili istražiti dodatni popratni materijal kako bih potkrijepila poantu u svom radu, govori nam Renata P.
- Nažalost, nastavila sam s odgađanjem i u svojim 20-ima. Kad bih imala krajnji rok, bio on profesionalni ili osobni, pronašala bih načina da čekam posljednji trenutak. Nastavila bih kružiti kroz iste emocije - strah da neću završiti na vrijeme, panika kad bi se približio rok, bjesnilo dok sam radila i iscrpljenost nakon što bih dovršila svoj zadatak, objašnjava nam Renata.
- Saznala sam da odugovlačenje nije uzrokovano problemom upravljanja vremenom - zapravo, stručnjaci kažu (a neka istraživanja pokazuju) da je ono često povezano s emocijama poput nesigurnosti, niskog samopoštovanja ili osjećaja ogromne nesposobnosti u rješavanju bilo kojeg zadatka koji predstavlja izazov.
- Ljudi se upuštaju u ovaj iracionalni ciklus kroničnog odugovlačenja zbog nemogućnosti upravljanja negativnim raspoloženjem oko zadatka, rekla je za New York Times dr. Fuschia Sirois, profesorica psihologije na Sveučilištu Sheffield.
Zato odabirete zadatak koji ne izaziva negativne emocije umjesto onoga koji stvarno trebate obaviti. Ako ste ikada odgodili taj rok u korist pranja rublja, znate na što mislimo.
- Kako su moje odgovornosti rasle profesionalno i osobno, odugovlačenje se pokazalo sve zamornijim. Sebe smatram reformiranom prokrastinacijom i stalno radim na tome da izbjegnem da se moj stari načini vraćaju u moj užurbani svakodnevni život. Ovo je šest navika koje su mi zapravo pomogle da prestanem odgađati.
Napravite popis obaveza pomoću olovke i papira.
Volim praviti popise. Jer rade. Neki stručnjaci kažu da je za kognitivnu sposobnost i pamćenje bolji čin zapisivanja stvari umjesto njihovog kucanja u telefon ili računalo. Uz ovu objektivnu podršku, uvijek pišem svoj popis na papir i volim križati zadatke s popisa i osjećati uspjeh dok crvena olovka prelazi preko riječi koje sam napisala. Reakcija je trenutna i nemam nužno takav osjećaj kada utipkam popis na računalu. Druga korist? Kad navečer pregledavam svoj popis obaveza, odmah vizualiziram što sam postigla i prebacujem ostale zadatke na sljedeći dan. Drži moje odugovlačenje pod kontrolom jer svaki od mojih zadataka ima datum "treba dovršiti" u stupcu pored zadatka. Jednostavna vježba zapisivanja popisa obaveza držala me na pravom putu s rokovima ili zadacima.
Kad se ujutro probudim, uvijek pospremim krevet.
- Kakva je veza između jutarnjeg spremanja kreveta i sprječavanja odugovlačenja? Volim zadržati način razmišljanja usmjeren prema naprijed. Prvi zadatak dana (iako ga ne zapisujem nužno) je pospremiti krevet. Poravnavši plahte, napuhujući jastuke i prebacujući poplun preko kreveta, napuštam spavaću sobu znajući da sam već obavila barem jedan kućanski zadatak za taj dan. Ne odgađam to za kasnije jer je to pristupačan zadatak koji me drži na pravom putu s mojim drugim ciljevima. Ako nerado dovršim jednostavan zadatak, manje je vjerojatno da ću raditi na kompliciranijim obavezama na svom popisu.
Podijelite zadatke na manje korake.
- U svojim 20-ima često sam osjećala preopterećenost kad sam se trebala uhvatiti u koštac s velikim projektom. Razmišljala bih o tome koliko toga moram postići i nastavljala gurati sve do "sljedećeg" dana. Rok bi stigao, a onda bih se usredotočila da započnem i završim projekt u roku od nekoliko sati. Ovaj pristup nije bio održiv. Naučila sam razdvojiti projekt na male korake i raditi dan po dan kako bih ga dovršila nekoliko dana prije roka. Marljivo radeći svaki dan prije nego što je projekt krajnji, mogla sam biti prisutna na projektu i posvetiti svoju potpunu pozornost zadacima.
Najprije poradite na onome što je važno.
Kako bih izbjegla spiralu odugovlačenja, prvo radim na svom najvažnijem zadatku. Obožavateljica sam knjige “Atomske navike” Jamesa Cleara, knjige koja se fokusira na produktivnost, kao i onoga što autor naziva metodom Ivy Lee.
Ima pet koraka:
- Na kraju dana zapišite šest najvažnijih stvari koje sutra trebate obaviti. Ne zapisujte više od šest zadataka.
- Odredite prioritet tih šest stavki prema njihovoj stvarnoj važnosti.
- Kad sutra stignete, koncentrirajte se samo na prvi zadatak. Radite dok ne završite prvi zadatak prije nego prijeđete na drugi zadatak.
- Pristupite ostatku popisa na isti način. Na kraju dana premjestite nedovršene stavke na novi popis od šest zadataka za sljedeći dan.
- Ponovite ovaj postupak svaki dan.
- Ovom metodom ne stavljam na svoj popis zadatke koji me sprječavaju da radim na onome što je važno.
Odspojite se od ometanja.
- Kad radim na projektu, obavezno isključim tekst i obavijesti na društvenim mrežama. Za neke ljude prisutnost telefona, čak i ako ga ne koristite, može umanjiti vašu produktivnost. Ponekad svoj telefon stavim u drugu prostoriju kako bih se potpuno usredotočila na zadatak koji imam pred sobom. Lako se prepustiti ometanju, osobito s aplikacijama poput Instagrama i Facebooka koje se natječu za pozornost mog uma. Radeći na zadatku koji je ispred mene i uklanjajući smetnje, vjerojatno ću završiti započeto.
Neka rokovi budu realni.
- U prošlosti sam postavljala nerealne rokove koji bi sabotirali moje napore da dovršim zadatak na vrijeme. Postavila bih rok bez razmatranja koliko bi projekt zapravo trajao i rok bi stigao prerano. Sada pažljivo proučavam svoje prošle projekte kako bih odredila realnije vrijeme. S ovim razumnijim pristupom, rok koji postavim točnije će odražavati koliko će vremena određeni zadatak stvarno uzeti
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....