"ulice kulture"

Knjižare, galerije... Trešnjevačke žile kucavice, Tratinska i Ozaljska u budućnosti

 IVANA NOBILO/CROPIX
Istraživanja kvartovske prošlosti, ali i razmišljanja o njegovoj budućnosti....

A kaj se događa? Je li požar? - dobacila je stanarka četvrtog kata stambeno-poslovnog nebodera u Ozaljskoj, vjerojatno još pod dojmom nedavne buktinje u Trnskom, promatrajući kroz prozor okupljenu grupicu ljudi na platou koja nepomično gleda u 73 metra visoku zgradu. Svi smo je, priznajem, izignorirali i nastavili slušati povjesničarku umjetnosti Lidiju Butković Mićin, koja nam je opisivala kako je osmišljena i sagrađena ta trešnjevačka ljepotica, čiji projekt potpisuje arhitekt Slavko Jelinek, baš kao i neboder u Trnskom iz kojeg su spašavani ljudi i životinje.

image
IVANA NOBILO/CROPIX

Stanari se žale da danas ima previše prometa i buke automobila, a premalo mjesta za pješake, zelenila...

image
IVANA NOBILO/CROPIX

Lokacije na kojima se održavao program te lokali koji su se odazvali manifestaciji bili su obilježeni crvenim balonima u obliku trešanja

Naša grupica okupljenih ljudi nije bila jedina na Trešnjevci. Duž Tratinske i Ozaljske na pojedinim su se punktovima tijekom cijelog dana formirale skupine, prateći dva crvena balona u obliku trešanja, kojima su bile obilježene brojne lokacije i lokali. Dio njih okupljao se prema dogovorenom programu čekajući obilazak spomenutog nebodera, ZET-ova spremišta na Ljubljanici, izložbe u Tehničkom muzeju Nikole Tesle ili u Muzeju Dražena Petrovića. Dio se i spontano okupljao, uživajući u glazbi, radionicama, čitanju pjesama, uličnim nastupima i glazbi.

image
IVANA NOBILO/CROPIX

Izložba fotografija i keramika “U potrazi za izgubljenim trešnjevačkim vrtovima” u Hrvatskom likovnom društvu, s popratnim radionicama u Parku Stara Trešnjevka

Poljski putevi

Sva ta događanja bila su dio manifestacije pod nazivom Trešnjevka se budi u sklopu projekta Mapiranje Trešnjevke u organizaciji Centra za kulturu Trešnjevka, čiji je cilj oživiti žile kucavice cijelog kvarta. Naime, kao što je Ilica najvažnija ulica za centar grada, tako su Tratinska i Ozaljska za Trešnjevku. Povijest tih dviju ulica, govori nam Vanja Radovanović iz projekta Mapiranje Trešnjevke, seže vjerojatno još u 19. stoljeće, kad su nastale kao poljski putevi. Tijekom urbanizacije 20-ih i 30-ih godina Tratinska je dobila urbani karakter, a Ozaljska je ostala ulica predgrađa, iako već od 1935. objema vozi tramvaj. Tek je u drugoj polovici 20. stoljeća na mjestima nekadašnjih kućeraka niknuo niz modernih zgrada.

image
IVANA NOBILO/CROPIX

Koncert ozbiljne glazbe polaznika Glazbene škole Rudolfa Matza ispred Etida music shopa

Danas se na početku Tratinske ističu velebne zgrade Cibone i Tehničkog muzeja Nikole Tesle, na koje se nastavlja monolitan niz posve urbanih zgrada. Ozaljska, pak, izranja iz kaosa Trešnjevačkog trga i skreće nizom pretežito niskih kuća, s ponekom višom zgradom, u blagom luku prema jugozapadu. Usput nailazi na otvoreni prostor Parka Stara Trešnjevka i podjednako visoke zgrade koje ju okružuju s obje strane između Okićke/Nehajske i Selske. Na samom kraju ističe se i stambeno-poslovni neboder arhitekta Slavka Jelineka, a ulica završava Remizom i potokom Črnomerec, što je, usput rečeno, do 1945. bila granica grada.

image
IVANA NOBILO/CROPIX

Street art umjetnik Mane Mei oslikavao je novi mural na fasadi zgrade u Tratinskoj, poručivši "nije sve tako sivo"

Poboljšanje uvjeta

Međutim, stanari Trešnjevke žale se da u obje ulice ima previše prometa i buke automobila, a premalo ugodnog ambijenta, mjesta za pješake i bicikliste, zelenila... Iako se u Tratinskoj i Ozaljskoj nižu lokali s jedne i druge strane ulice, velik broj je prazan, ukupno njih 60-ak.

Većina praznih lokala u privatnom je vlasništvu pa grad i država ne mogu puno učiniti na njihovoj revitalizaciji

image
IVANA NOBILO/CROPIX

Kvartovski buvljak, mjesto za susjedsku prodaju, razmjenu i kupnju, održan je u prijepodnevnim satima na terasi ispred zgrade preko puta ZET-ovog spremišta

- Mnogo ih je u privatnom vlasništvu, pa grad i država ne mogu direktno puno učiniti na revitalizaciji tih lokala, ali mogu indirektno, kroz podršku lokalnim planovima za oživljavanje ulice kojima bi mogli postići da ti lokali ponovo postanu profitabilni - ističe Radovanović.

image
FM ARHITEKTURA

Novo središte

Ostakljena tržnica i tri nebodera

Prema prvonagrađenom idejnom urbanističko-arhitektonskom rješenju prostora središta Trešnjevke, autorica Frane Milaković i Mihaele Maslać iz Studija FM arhitektura, na mjestu današnjeg placa predviđa se ostakljena tržnica okružena zelenilom. Sagradila bi se tri nova nebodera i podzemna garaža ispod tržnice te uredio park na lokaciji zgrade stare Name

Podsjeća kako je ulica posljednjih 30 godina nosila dva naziva, koja su bila u službenoj upotrebi i prije Drugog svjetskog rata, no dugo je nosila jedinstven naziv, Ulica Rade Končara. Ovom akcijom ne zagovara se, naglašava Radovanović, vraćanje tog naziva, ali se zagovara jedinstven pogled na Tratinsku i Ozaljsku kao glavne trešnjevačke prometnice, nekad glavnu trgovačku ulicu, a i ulicu koja spaja neke od glavnih točaka Trešnjevke.

image
IVANA NOBILO/CROPIX

Spremište ZET-a

Od konjskih do niskopodnih tramvaja

Uz cviljenje prilikom skretanja, vozeći se u tramvaju iz 1924. godine, koji je izrađen prema ideji Dragutina Mandle, kasnije i direktora ZET-a, obišli smo spremište na Remizi i doznali nekoliko zanimljivih povijesnih informacija. Prvo tramvajsko spremište i konjušnica na Trešnjevci, još od 1891., kad su Zagrebom vozili konjski tramvaji, bili su na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja. Gradnja ZET-ova spremišta na Remizi započela je 1935., a u samo godinu dana izgrađene su i dvije armirano betonske hale za 180 kola. Zbog arhitektonskih rješenja s dva armiranobetonska luka, široka 25,26 metara, spremište je tada bilo jedno od najmodernijih u Europi, za što su zaslužni urbanist Vlado Antolić te arhitekti Zvonimir Kavurić, Franjo Bahovac i Josip Gaupp. Danas se iz ZET-ova spremišta na Ljubljanici dnevno u promet pušta do 100 vozila, od čega ih je 70-ak niskopodnih.

- Našom akcijom potičemo, prije svega, interes građana i korisnika lokala za poboljšanje uvjeta života i rada u ulici i to, zasad, kroz poticanje suradnje, osviještenosti uloge tih ulica u životu Trešnjevke. To je Ilica Trešnjevke - kaže i dodaje kako se akcija bavi i istraživanjem prošlosti ulice, ali i razmišljanjima o njezinoj budućnosti.

image
IVANA NOBILO/CROPIX

Zgrada iz 1969.

"Trešnjevačka ljepotica" s uredima na vrhu

Jedan od većih urbanističkih zahvata na Trešnjevci nakon Drugog svjetskog rata, čime ju se pokušava staviti u koncept visoko urbaniziranog područja bliskog središtu grada, gradnja je poslovno-stambenog nebodera u Ozaljskoj 1969. godine. Neboder s 23 nadzemne etaže, čiji je nadimak "Trešnjevačka ljepotica", jedan je od projekata nastao u sinergiji projektantskog biroa AGI46 arhitekta Slavka Jelineka i tvrtke Industrogradnja, koja ga je kao investitor sa svojom građevinskom operativom ujedno i gradila. Njihova suradnja podrazumijevala je kompromis u smislu racionalizacije troškova, korištenje tehnologije koja bi omogućavala brzu gradnju, i dobivanje profita s jedne strane, te arhitektonskoj slobodi, s druge. Tako je u ovom projektu korištena inovativna tehnologija kliznom oplatom, čime su dobiveni monolitni betonski zidovi, koji su bili dobri u statičkom smislu, što se i pokazalo za nedavnih potresa. Sama građevina sastoji se od komercijalnog prizemlja i poslovne etaže, nakon kojih se redaju stambene etaže sa stanovima skromne kvadrature do 55 kvadrata, a na vrhu je "kruna" cijele kompozicije s poslovnim prostorima koja je simetrično postavljena u odnosu na druge katove. Upravo je u tom poslovnom dijelu bio smješten Jelinekov projektantski ured. Pročelje sa sjeverne strane čine staklene stijene, bočne stranice imaju balkone i lođe, dok je južno pročelje razvedenije s lođama. Posebno je interesantna zajednička krovna terasa, koje je Jelinek vrlo često implementirao u svoje projekte. Od stanara smo mogli čuti nezadovoljstvo zbog malih dizala, no prema riječima našeg vodiča, povjesničarke umjetnosti Lidije Butković Mićin, Jelinek je time samo pratio propise. Naime, već godinu nakon izgradnje nebodera propisi o dizalima su izmijenjeni.

- Naša je vizija da bi ta ulica mogla imati karakter "ulice kulture", odnosno da bi uz uobičajene trgovine tu moglo biti i više knjižara, galerija, antikvarijata, second hand shopova... koji bi privlačili i ljude iz drugih četvrti - kaže. Pritom svakako treba spomenuti i neke projekte koji će sigurno utjecati na karakter cijelog tog dijela kvarta, kao što je gradski projekt revitalizacije tržnice, no kod razgovora o Tratinskoj i Ozaljskoj ne smije se zaboraviti ni na neka više ili manje arhitektonski važna zdanja, koja su postala prepoznatljivi simboli Trešnjevke, pa i grada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. kolovoz 2022 01:13