Cijeli je život skupljala razne predmete i ostatke materijala koje su drugi ljudi odbacivali i iako nije znala obrazložiti zašto to radi, u podsvijesti je očito znala da će joj jednog dana, iz nekog razloga, trebati. Bilo je to u vrijeme kada nije bilo krize, kada su svi super živjeli, imali privatni posao, mogli si priuštiti ljetovanja… Ukratko, kada je postojala materijalna sigurnost i sigurnost u budućnost općenito. A onda kada je krenula kriza trebalo je nekako odvratiti misli od problema i onda su se upravo ti predmeti, koje je godinama skupljala i čuvala, počeli motati po njezinim rukama.
Prvo je to bio nekakav okvir za sliku, kojem je svaki dan dodavala neki detalj i nikako nije bila zadovoljna rezultatom, sve dok se nije sjetila da bi u taj okvir mogla ugraditi žarulju. I tako je nekako, posve spontano, nastala lampa naziva Špija-baba koja viri kroz prozor. Bio je to tek okidač za ono što će uslijediti. Naime, grafička dizajnerica Snježana Richter pokrenula je brend Lamperaj, a kao što i sam naziv kaže, bavi se izradom neobičnih rasvjetnih tijela. Kažemo neobičnih jer su njezine lampe drugačije i svaka je unikatna, proizašla kao rezultat oživljavanja starih predmeta i materijala s ciljem stvaranja svjetlosnih skulptura, odnosno rasvjetljavanja svake situacije.
Kao materijal može poslužiti gotovo sve: iveral, cjedila, cijevi, gume, tipkovnice…
– S prvom lapom, Špija-baba koja viri kroz prozor, otkrila sam svjetlo. Shvatila sam da lampa ne mora biti postolje i sjenilo i da se ne mora nužno kupiti u trgovini jer se svjetlo može ugraditi u bilo koji predmet ili materijal. Naravno, za to treba minimalno znanja o struji, a taj dio posla prepustila sam suprugu – prepričava Snježana Richter kako je prije otprilike godinu dana počela izrađivati lampe.
I već je s prvom izrađenom lampom, kaže, krenula lavina pa se u proces izrade lampi, marketing i plasiranja na tržište uključila cijela obitelj. Uz svakodnevne poslovne obveze Snježana i njezina obitelj u početku su svaki dan radili do dugo u noć, a onda bi se ujutro opet zaputili na posao, pa natrag kući izrađivati rasvjetna tijela.
– Lamperaj je mali obiteljski tim u kojem suprug i ja izrađujemo lampe, a ostatak obitelji pripomaže: moja nećakinja Korana Jelovac, inače dizajnerica, a ujedno i glavni okidač za Lamperaj, osmislila je vizualni identitet brenda i odrađuje sve popratne stvari oko lampi, kao što su posjetnice, leci, Facebook profil… Sin uskače kad treba nešto isprintati, moj otac pripomogne oko nekih radova koje je u stanu nezgodno izvesti, primjerice malo betonsko postolje ili veliko drveno koje treba otpiliti. Znači, grubi radovi izvode se u dvorištu, a mi guštamo u finim stvarima: obradi, bojanju, lakiranju, sklapanju i struji, koju instalira moj suprug – opisuje.
Iako je pohađala umjetničku školu (grafički dizajn), nikad nije imala prilike raditi u struci, ali je kroz život prošla svakojakve poslove kojima je stekla različita iskustva, a koja joj sad itekako koriste. I uvijek su sve što su trebali u kući, ističe, izrađivali sami – od polica do ormara. – Nikad nismo bacali ostatke od materijala… Zato naše lampe i nastaju od svega pomalo. Najčešće je to drvo, običan iveral ili ostaci nekakve ambalaže, s obzirom na to da radimo u trgovini, a vodovodne cijevi su nam prava poslastica. Nađe se tu svega, od starih zvučnika i cjedila do dijelova od bicikla, guma… Jedna je lampa nastala od tipkovnice… Prijatelji već znaju što trebaju skupljati pa imamo nepresušne izvore materijala – smije se.
Jedino što je novo i kupljeno, dodaje, su instalacija i neke sitnice koje trebaju uglavnom za sklapanje, akrilne boje i slično. A inspiracija? Snježana iste sekunde odgovara – svuda oko nas. – Najčešće kad se vozim u tramvaju, gledam oko sebe i sve mi je zanimljivo i uvijek me nešto inspirira. Čak bi i jedan veliki kamen na autobusnoj stanici – što još nisam nikome rekla – bio super postolje za lampu – dodaje. Najteže joj je pitanje definitivno koliko vremena treba za izradu jedne lampe, s obzirom na to da se uvijek istodobno radi nekoliko lampi, ali po fazama, pa nikad ne zna koliko točno vremena treba za svaku posebno. Uz to, svaka je unikat pa se uvijek pojavi neki problemčić koji treba riješiti. Zato Snježana ističe da zna samo jedno – a taj je dio nenaplativ. Zanimljiva je i priča oko naziva lampi.
– Kad radimo lampe, a prije bih rekla da ih gradimo, svatko od nas u obitelji ima neku asocijaciju, ali konačan naziv redovito smišljaju Korana i njezin dečko Hrvoje jer ih oni vide kao gotov proizvod pa im to bolje ide – kaže i iz kolekcije ističe dragu im lampu naziva Žirafa, napravljenu od starinskih lamel parketa i komada grede kao nosača dugog vrata, koji se proteže do nebesa. Izrađuju ih u tri veličine: baby, Mini i velika Žirafa, a upravo na njih kupci najbolje reagiraju jer su neobične i jako prilagodljive. Uz to, mogu se izraditi u svim kombinacijama boja. Tu je i Balerina, napravljena od dijelova bicikla, drvenog štapa i pamučne majice, a naziv je dobila jer joj se sjenilo okreće pa je svaki put kad netko od ukućana prolazi pokraj nje – zavrte da zapleše! – Voljela bih da se hobi pretvori u posao jer uživamo u njemu, a i drago nam je što uveseljavaju ljude. Naše lampe uvijek izmame osmijeh na lice. One se vežu uz ljude, a ne uz prostore – zaključuje Snježana Richter. Rasvjetna tijela brenda Lamperaj mogu se pronaći u zagrebačkim galerijama Zeleni slon (Lovački rog), Crocrodeal (Radićeva) i Iggy Concept Store (Varšavska) ili pak na internetskoj stranici www.lamperaj.com i Facebook profilu Lamperaj. Cijene se kreću od 150 do 1000 kuna.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
