“Dies ist Brim = Brim, die Haus Musik” (ovo je Brim = Brim kućna glazba), napisano je ispod naslikanog gramofona u drvenom sandučiću, na čijem je otvaraču naslikan sunčani dan u prirodi sa ženskim likom.
“Ilustrirana pisma bauhausovke Lou Scheper za Marie-Luise Betlheim, Weimar, Dessau, Berlin, 1922.-1936.” ovih su dana izašla u izdanju UPI-2M PLUS-a i Muzeja suvremene umjetnosti u kojem se održava izložba “Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse (BAUNET)”. Grafička mapa imena Souvenir malih umjetničkih radova, ilustriranih pisama, uglavnom u tušu i akvarelu, izdana je u ediciji od 100 primjeraka.
‘Dođi!’
Prvi dojam o mapi pisama Lou Scheper je da izgledaju preslatko, a drugi koji se javi kada se udubite u proučavanje crteža i teksta neka je duboka sjeta. Recimo, pokraj nadnevka 17. ožujka, utorak, naslikanog kao list kalendara (vjerojatno 1925. godine) naznačeno je da je to dan dugoočekivanog pisma Marie Lusie, a slijedi tekst: “Odgovor: Dođi! Dođi pod svaku cijenu! Dođi što prije možeš!” Lou Scheper, rođ. Berkenkamp, slikarica, 1920. godine upisuje studij na Bauhausu u Weimaru.
Stanuje kod Marie-Luise Morgenroth udate Betlheim i njezine majke. Od tog doba datira njihovo prijateljstvo, koje traje do kraja njezina života. O tome svjedoče sada objavljena mapa ilustriranih pisama uz pisma izašla u knjizi “Bauhaus osobno – Bauhaus persönlich”. Studij započinje u radionici zidnog slikarstva Johannesa Ittena, a zatim pohađa slikarsku radionicu kod Paula Kleea, Lyonela Feiningera i Georga Muchea. Svoje ideje izražava u slikama, ilustracijama priča i u ilustriranim pismima. Kasnije, od 1967. godine, zadužena je za kolorit Gropiusovih građevina u Berlinu. Marie-Luise Betlheim, rođ. Morgenroth, dok živi s majkom u Weimaru dolazi u kontakt s Bauhausom i bauhausovcima. Prijateljuje s Molnárom, Scheperovima, Krajewskim.
Diplomira na Školi za ritmiku i muziku 1927. godine. U potrazi za poslom dolazi u Zagreb, otvara Školu za ritmiku i zdravstvenu gimnastiku. Udaje se za Stjepana Betlheima, psihijatra i psihoanalitičara. U Drugom svjetskom ratu, zbog suprugova židovskog porijekla, prisiljeni su napustiti Zagreb te se u Bosni pridružuju partizanima. Poslije oslobođenja vraća se u Zagreb i radi na Klinici za ortopediju, gdje organizira fizikalnu terapiju. “Ova pisma treba objaviti kao slike pod oba imena – Lou Scheper i Marie-Luise Morgenroth – ne samo zbog obostrane autorske zaštite i zasluge, nego zbog dvostrane i višestrane naravi samih pisama. U njih se, logikom slike, može ući sa sviju strana, to su vriježe starih figuralnih pjesama, tehnopegnija, artističkih igara, to je tkana i utkana vizualna poezija u lazurnoj sjeni mladenačkog straha od praznine”, opisao je Marcel Bačić, likovni i glazbeni kritičar.
U crtanki riba
Naivna riba koja zajedno s bojama i oblicima nosi pozdrave s juga kasnije će s drugom naivnošću dospjeti i u Kleeove pedagoške crtanke. “Pisma, odaslana više s Kleeova nego s Gropiusova Bauhausa, veselo se smješkaju našim konstruktivističkim predrasudama. I opominju sve one koji žele odvajati sadržaj od forme. Ali nemojmo dokolicu opterećivati školom. Nemojmo tim čistim listovima dodavati treću dimenziju. Neka ih čuvaju korice s dva imena”, kaže Marcel Bačić.
Foto: MSU
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
