Nije svejedno

Ne dozvolite da vam kraći dani pokvare raspoloženje. Žarulje koje sada imate zamijenite ovima

 Kinga Cichewicz/Unsplash
S kojim ćemo tipom rasvjete biti produktivniji, s kojim opušteniji, a s kojim optimističniji?

Odgovore na pitanja kako određena vrsta rasvjete i određeni tip osvjetljenja utječu na čovjeka, kako rasvjetom možemo manipulirati i postizati željena stanja potražite u ovom članku.

Na primjer, zašto nas, gledanje u suton čini zadovoljnima i opuštenima, a zašto se u zoru osjećamo spremni za nove radne pobjede i kao da nam novi dan otvara neke nove perspektive, mogućnosti... Svjetlo uvelike utječe na opće emotivno i zdravstveno stanje čovjeka. Poznato je da svjetlo direktno utječe na stvaranje proteina u organizmu koji reguliraju naš biološki sat. Dugotrajno pomanjkanje svjetla izaziva depresivna stanja i manjak vitamina neophodnih za naše zdravlje.

image
Manki Kim/Unsplash

Svjetlo je elektromagnetski val u vidljivom spektru koji sadrži određene frekvencije, a razlike u tim frekvencijama naše oko percipira kao boje. Svjetlost se odbijajući od objekta može djelomično u njemu apsorbirati, a dio frekvencije koja se reflektira u naše oko percipiramo kao određenu boju.

image
Sixteen Miles Out/Unsplash

Kako nastaje toplo i hladno svjetlo te njegovu korelaciju s toplim i hladnim bojama koje utječu na našu percepciju i stvaranje emotivnog doživljaja?

Toplo i hladno svjetlo odnosi se na temperaturu boje svjetla, a mjeri se u kelvinima. Temperaturu boje od 2400 K do 3000 K nazivamo toplim svjetlom, od 3200 do 4000 K neutralnim, a od 4000 nadalje hladnim svjetlom. Jednostavan primjer nalazimo u prirodi. Zalazak sunca emitira toplu svjetlost, žućkasto crveni tonovi zorno predstavljaju toplo svjetlo dok podnevno ljetno sunce s čistim plavim nebom predstavlja hladnu svjetlost. Dakle, što je svjetlo žuće ili crvenije, pričamo o toplom, a što je plavije, o hladnom svjetlu. Žarna nit u pravilu emitira toplo svjetlo, a npr. fluorescentne (popularno nazvane neonke) mogu se naručiti u nekoliko varijanti tj. od tople do daylight hladne temperature boje.

image
Johannes Plenio/Unsplash

Osim temperature, kod električne rasvjete bitno je razmišljati i o indeksu reprodukcije boje (CRI) koji utječe na naš doživljaj boje predmeta koji su osvijetljeni određenom “kvalitetom” izvora svjetla (žarulje).

Općenito žarulje dijelimo na žarulje sa žarnom niti, fluorescentne žarulje i žarulje na izboj (metal halogene, živine, visokotlačne i niskotlačne natrijeve žarulje), hladne katode i LED diode.

Svaka od navedenih tipova žarulja ima pozitivne i negativne karakteristike te se koristi u različite svrhe, zavisno o namjeni prostora. No žarna nit je jedino ‘prirodno’ i najkvalitetnije električno svjetlo.

Najkvalitetnija električna rasvjeta, u smislu reprodukcije boja, postiže se žarnom niti, a najmanje kvalitetna natrijevim žaruljama (primjerice žuto svjetlo u tunelima ili javnoj rasvjeti).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. svibanj 2022 18:30