Strani turisti uskoro će morati plaćati do 40 novozelandskih dolara (oko 22 eura) za posjet nekim od najpoznatijih prirodnih atrakcija u zemlji, prema kontroverznom planu nove vlade kojim želi olakšati poslovanje na zaštićenim prirodnim područjima. Ove promjene predstavljaju najveću reformu zakonodavstva o zaštiti prirode u posljednjih nekoliko desetljeća.
Prema najavi ministra zaštite okoliša Tame Potake, nova naknada za strane posjetitelje iznosit će između 20 i 40 NZD (11 do 22 eura), a mogla bi se početi naplaćivati od 2027. godine. Među lokacijama posjet kojih će stranci plaćati da bi vidjeli nalaze se neke od najpopularnijih destinacija, poput Cathedral Cove (Te Whanganui-a-Hei), Tongariro Alpine Crossing, Milford Track i Aoraki Mount Cook. Ministar Potaka izjavio je da se predviđa da bi novi sustav trebao generirati oko 62 milijuna novozelandskih dolara (oko 34 milijuna eura) godišnje, što će omogućiti daljnje ulaganje u očuvanje prirodnih lokaliteta koji su temelj novozelandske turističke industrije.
Promjene dolaze u sklopu široke reforme zakona o očuvanju prirode, kojom se želi omogućiti više poslovnih aktivnosti na konzervacijskom zemljištu, uključujući turizam, poljoprivredu i infrastrukturne projekte, bez potrebe za prethodnim dozvolama. Premijer Christopher Luxon poručio je da vlada ‘u duhu otvaranja novih radnih mjesta, gospodarskog rasta i povećanja plaća želi potaknuti novi val koncesija‘ u tim sektorima.
Trećina teritorija Novog Zelanda čini tzv. konzervacijsko zemljište - u vlasništvu države i zakonski zaštićeno - koje obuhvaća područja biološke raznolikosti te kulturne i povijesne vrijednosti. Iako se neke djelatnosti (poput skijanja ili ispaše stoke) već odvijaju na tim prostorima, mnogim je gospodarskim subjektima teško dobiti odobrenja za rad. Reformom bi se takve barijere uklonile.
Ova mjera dolazi u nizu vladinih politika kojima se nastoji deregulirati zaštita prirode kako bi se omogućio brži ekonomski razvoj. U 2024. godini novozelandska je vlada usvojila zakon koji omogućuje ubrzano odobravanje kontroverznih rudarskih i infrastrukturnih projekata. Također je predložena zakonska promjena kojom bi se olakšalo premiještanje zaštićenih životinjskih vrsta kako bi se omogućila izgradnja. Istovremeno, proračuni za očuvanje prirode i klimatske inicijative značajno su smanjeni.
Kritičari upozoravaju da ove promjene prijete osjetljivim vrstama i okolišu. Novi Zeland je dom velikog broja endemskih biljaka i životinja, ali mnoge od njih su u opadanju, a velik dio ih je klasificiran kao ugrožen ili pred izumiranjem.
Supredsjednica Zelene stranke, Chlöe Swarbrick, izjavila je da premijer Luxon stavlja profit ispred zaštite prirode:
- To nam govori sve što trebamo znati o tome kome on stvarno odgovara. Nisu to obični ljudi, buduće generacije niti zdrav okoliš - izjavila je Swarbrick za The Guardian.
Slično mišljenje iznijela je i Nicola Toki, direktorica najveće novozelandske organizacije za očuvanje prirode, Forest & Bird. Prema njezinim riječima, najnovije reforme predstavljaju ‘najznačajnije slabljenje zakona o očuvanju prirode u jednoj generaciji‘ te je optužila vladajuće da će dodatno ugroziti već ionako ugrožene vrste:
- Ove mjere premještaju fokus s očuvanja na iskorištavanje i razgrađuju samu svrhu naših nacionalnih parkova i zaštićenih područja - upozorila je Toki.
Ovako nismo zamišljali život u džungli: Terase s jaccuzijem, privatni bazeni i vrtovi na krovu...
Iako vlada reforme predstavlja kao nužan korak ka revitalizaciji gospodarstva i turizma, mnogi stručnjaci i ekolozi smatraju da bi njihova provedba mogla imati dugoročne štetne posljedice za prirodno i kulturno nasljeđe Novog Zelanda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....