Ovo su najbolji studentski domovi na svijetu. Možemo li im konkurirati?

Realizirani obrazovni projekti pod povećalom

Usporedili smo energetske značajke studentskih domova koji se obnavljaju u Zagrebu s onima u Beču, Lilleu…

I zrada nove energetske ovojnice na fasadama, podovima i krovu, postavljanje energetski učinkovitih prozora s roletama, uvođenje regulacije temperature zraka u sobama putem termostatskih glava kao i suvremene i učinkovite rasvjete te priprema paviljona za buduće korištenje obližnjih termalnih izvora kao energije za zagrijavanje i uređenje okoliša važni su radovi koji se trenutno provode u zagrebačkim studentskim naseljima Stjepan Radić i Cvjetno naselje. Osim toga, u zgrade se uvodi vatrodojava, a grade se sigurnosni izlazi u slučaju potresa ili požara. Sve sobe, 2216 dvokrevetnih i 102 jednokrevetne za studente s invaliditetom, bit će opremljene suvremenim namještajem i priključcima na fiksni i bežični internet te hladnjakom.

Zeleni kampus Borongaj

Na taj će se način poboljšati energetske karakteristike ovih studentskih domova čime će se povećati udobnost za studente, ali i smanjiti potrošnja energije. Time se dva zagrebačka studentska doma približavaju dobrim primjerima zelene gradnje iz svijeta. – Energetske uštede u projektiranju zgrada, kao i u njihovom korištenju predstavljaju najveći potencijal za smanjenje emisije ugljič- nog dioksida i uštedu novca. Postoje niskoenergetske, nul-energetske, pasivne i nearly zero building (nZEB) koje predstavljaju najnapredniji standard gradnje u smislu potrošnje energije. Najjednostavnije rečeno, zgrada projektirana prema nZEB standardu podrazumijeva da će ona sama proizvoditi dovoljno energije za sve sustave u objektu te da će čak moći višak energije transportirati u vanjsko okruženje – pojasnila je Snježana Turalija, izvršna direktorica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

Dodala je kako je prilikom projektiranja važno razmotriti mogućnosti uštede ili proizvodnje energije u zgradarstvu kroz standarde: niskoenergetske kuće (low energy house), pasivne kuće (passive house, ultra-low energy house), kuće nulte energije (zero-energy house or net zero energy house), autonomne kuće (autonomous building, house with no bills), kuće s viškom energije (energy-plus house). – Preporučuje se korištenje prirodne ventilacije, sunčeve energije za rasvjetu i proizvodnju električne energije, obnovljive energije za grijanje i hlađenje, sakupljanje kišnice za zalijevanje i slično. Preporučuje se korištenje lokalno dostupnih građevnih materijala kako bi se smanjili troškovi transporta i emisija CO2, kao i angažiranje lokalnih i certificiranih proizvođača. Boje fasade trebale bi biti svijetle kako bi smanjile zagrijavanje i toplinski otisak – rekla je.

Kako navodi Snježana Turalija, jedinstven i najbolji projekt što se tiče zelene gradnje u Hrvatskoj, a vezano uz studentske potrebe, je planirani Zeleni kampus Borongaj. Radi se o projektu koji podrazumijeva isključivo korištenje obnovljivih izvora energije kao što su biomasa te geotermalna i solarna energija, zatim zabranjuje vozila koja oslobađaju CO2, ima sustave za pročišćavanje svih otpadnih voda, a zelene površine su maksimizirane.

Primjeri iz inozemstva

Osim toga, planiran je i pokazni poligon za razvoj obnovljivih izvora energije i novih tehnologija, a sve zgrade su planirane prema najsuvremenijim svjetskim propisima za energetsku učinkovitost i održivost. Dosad je završena samo prva faza uređenja kampusa u kojem su smještena tri zagrebačkih fakulteta: Hrvatski studiji, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Fakultet prometnih znanosti, te je opremljena menza i uspostavljena nova autobusna linija javnog prometa, dok je realizacija ostalih planova za sada neizvjesna. Snježana Turalija navela je i nekoliko primjera zelene gradnje objekata vezanih uz obrazovanje koji su već realizirani u svijetu.

Stata center u Massachusetts Institute of Technology zadovoljava visoke kriterije zelene gradnje jer je zgrada opremljena inovativnim sustavom hlađenja i grijanja koji smanjuje emisiju ugljičnog dioksida i troškove. Također, kako bi se smanjio efekt toplinskog otoka, više od 50 posto parkirnih mjesta smješteno je pod zemlju, ugradnjom tuševa potiče se upotreba alternativnog prijevoza poput bicikala, a krovovi zgrade obloženi su svijetlim, reflektirajućim materijalima kako bi što prirodnije odbijali sunčevu svjetlost. Kišnica se skuplja za ispiranje WC-a ili zalijevanje bilja čime je upotreba pitke vode za tu namjenu smanjena za 50 posto. Za udobniji boravak unutar centra korišteni su ekološki prihvatljivi materijali te se pazilo da prostor bude osvijetljen s dovoljno prirodnog svjetla kao i da korisnicima bude olakšano odlaganje otpada za mogućnost reciklaže.

Regulacija svjetla

U skladu s principima zelene gradnje osmišljen je i novi kampus Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Beču na kojem su radili brojni poznati arhitekti poput Zahe Hadid koji većinu potrebne energije dobiva iz geotermalnih podzemnih izvora. Učionice su dobro osvijetljene prirodnim sunčevim svjetlom, a studenti kao i profesori na raspolaganju imaju tihe prostorije za učenje i pripremanje radova. Građevine s velikim staklenim površinama opremljene su kliznim aluminijskim panelima kako bi se spriječilo pregrijavanje tijekom ljetnih mjeseci. Dobar primjer je i studentski dom Reeflex u Lilleu namijenjen za studente na razmjeni koji u gradu ne ostaju tijekom cijele akademske godine. Cijela zgrada obložena je energetskom ovojnicom te opremljena dobrim ventilacijskim sustavom, a položaj zgrade i veliki prozori omogućavaju dovoljan dotok dnevnog svjetla te njegovu regulaciju roletama.

Subvencije za gradnju

– Gradnja zelene zgrade u odnosu na klasičnu u pravilu košta samo 3 do 5 posto više, ovisno o materijalima i tehnologijama koje se primjenjuju. S obzirom na razne mogućnosti subvencioniranja zelene gradnje kroz domaće ili strane izvore, postoje i dodatne opcije za smanjenje inicijalne investicije. No, više od troškova investicije, puno je važnija budućnost svih koji zgrade koriste, te uštede koje su omogućene kroz uporabu zelenih zgrada. Važno je istaknuti da primjenom trenutno dostupnih proizvoda i tehnologije zelene zgrade mogu smanjiti potrošnju energije za 30 do 50 posto, emisiju CO2 za 35 posto, otpad za 70 posto i upotrebu vode za 40 posto – zaključila je Snježana Turalija.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. veljača 2023 12:31