Pjero Kargotić je Splićanin koji je prvo na preddiplomski studij Fakulteta političkih znanosti, smjer Novinarstvo, prije četiri godine otišao u Zagreb, a zatim je, u potrazi za novim životnim iskustvima, završio u Danskoj, točnije u Kopenhagenu, gdje je upisao diplomski studij.

Kolege s fakulteta ga ne mogu prežaliti, bio je iznimno omiljen i spreman svima uskočiti u svakoj situaciji. No, s obzirom na to da je jako aktivan na društvenim mrežama, i sami se mogu uvjeriti kako je sretan i u novom gradu.

Baš ovih dana o njemu su pisali brojni hrvatski portali, a sve zbog TikTok videa u kojem je otkrio da stanarinu za stan u blizini centra Kopenhagena plaća 1100 eura mjesečno. Iako je tek sada privukao pozornost domaćih medija, Pjero već dulje vrijeme redovito objavljuje sadržaj na društvenim mrežama i skupio je popriličan broj pratitelja - na TikToku ih ima više od 12.000, a na Instagramu gotovo 3500.

Hrvat pokrenuo temu o životu u inozemstvu, rasprava je eksplodirala: ‘Problemi su isti, ali ima jedna ključna razlika!‘

Za Slobodnu Dalmaciju je ispričao kako izgleda život studenta u Danskoj, jednoj od najskupljih europskih zemalja, te koje su, po njegovu mišljenju, prednosti studiranja "u tuđini".

- Zgrada je nova, ima tri mjeseca, tako da je sve novo. Na svakom katu imamo dvije zajedničke kuhinje i dva lifa. Na vrhu zgrade imamo ogromnu terasu na kojoj se održavaju eventi. Imamo čak i vešeraj u prizemlju u kojem je šest mašina za robu i četiri sušilice, a najbolja stvar je što imamo aparat iz kojeg možeš uzeti karaoke, playstation, VR naočale, čak i prostirku za jogu. Najbolje od svega je što se nalazim na 15 minuta biciklom od glavnog trga. Metro mi je ispred kuće, bus mi je ispred kuće... - nabrojio je Pjero sve blagodati koje su došle uz stan za 1100 eura.

U Dansku je stigao u kolovozu, dok su kod nas temperature još dobrano prelazile trideset stupnjeva, jer akademska godina ondje počinje čak mjesec dana ranije nego kod nas.

Od Zagreba do Danske

Na pitanje kako se odlučio na tu veliku životnu promjenu i što ga je potaknulo da ode na hladni sjever Europe kazao je kako je prvi razlog bila njegova želja da istraži svijet.

Što možemo naučiti od Danaca: 3 uobičajene pogreške pri opremanju koje nitko u Danskoj ne bi napravio

- Smatram da sam premlad da se zadržim na jednom mjestu, a najbolje je to odraditi u ovim godinama. Drugi razlog su primanja. Iz prve ruke čuo sam da je standard u Danskoj puno viši, što onda znači i veće troškove, ali s njihovim primanjima to je skroz izdržljivo. Ovdje nema "krpanja", ne živim od plaće do plaće. Tu sam tek tri mjeseca, a već sam to osjetio. Treća stvar je danski mentalitet. Prije nego što sam došao tu, dosta sam istraživao i čuo sam da su otvorenog uma. Danci su manje konfliktni, opušteniji su i napredniji, htio sam to doživjeti iz prve ruke. No ostavljam otvorenom mogućnost da mi se mišljenje promijeni i da iduće godine odem na neku drugu, novu destinaciju - rekao je za Slobodnu.

Na pitanje kakav je tamošnji studentski život u usporedbi s hrvatskim, Pjero ističe da mu se najviše sviđa to što nema "preživljavanja", a što se tiče izlazaka, kaže kako klubovi u Danskoj studentima ipak nisu baš pristupačni.

"Rekao bih da je ovdje dosta skuplje izlaziti. Možemo usporediti prvo klubove, koji u Danskoj funkcioniraju tako da će ulaz naplatiti otprilike sedam eura pa ne plaćaš garderobu, a ako ne naplaćuju ulaz, naplaćuju garderobu. Što se tiče cijena pića, kokteli se plaćaju i po 25 eura, ali u ova tri mjeseca nisam previše izlazio u klubove, uglavnom sam se družio po kućama", kazao je.

Teško do posla u struci, ali...

Unatoč tome što su cijene u Danskoj visoke, dodaje da ih prate i primanja pa situacija nije tako strašna kao što se čini na prvu. Kao pozitivan primjer za Slobodnu je istaknuo danski režim stipendiranja studenata, koji je znatno povoljniji nego u Hrvatskoj.

"Situacija je takva da ako tjedno odradiš 10 do 12 sati, dakle jednu malo dužu smjenu, od države dobivaš stipendiju od 700 - 800 eura mjesečno, bez obzira na to kakav si student i kad si se prijavio na stipendiju. Dakle, ne funkcionira po principu “tko prvi, njegova djevojka”, nego svi koji to odrade dobiju stipendiju. Ako si Danac, stipendiju dobiješ i ako ne radiš", objasnio je.

Kao jedan od problema naveo je da se nešto teže pronađe posao u struci - a to je za njega digitalni marketing i social media management - pa zasad radi klasične studentske poslove poput konobarenja na događajima. No, kaže, i o tome se na fakultetu vodi računa, pa će iduće godine imati stručnu praksu, što će mu sigurno otvoriti neka vrata. Satnica na sadašnjem poslu iznosi oko 22 eura po satu (s porezom oko 18 eura).

Posebno je naglasio i razlike između hrvatskog i danskog sustava visokog obrazovanja.

"Jedna od razlika u usporedbi s Hrvatskom je što ovdje završni i diplomski rad možeš pisati u paru, to mi je odlično i sigurno ću to isprobati. Još jedna bitna razlika je što sam ja ovaj semestar imao samo tri predmeta, od kojih sam samo za jedan imao ispit. Meni sada semestar završava, a sljedeći semestar počinje mi za dva mjeseca i imat ću dva predmeta. To se na prvu možda čini malo, ali zapravo ima smisla. Fokus je na tome da se što bolje posvetimo svakom predmetu i steknemo dublje znanje, a ne da se zatrpavamo velikim brojem predmeta. Ideja je da se specijaliziramo za područje koje nas stvarno zanima", rekao je za Slobodnu Dalmaciju.

Na kraju je upitan i kako se jedan Dalmatinac nosi s hladnijim i tmurnijim danskim vremenom.

"Nije toliko strašno. Prije sam živio u Zagrebu pa mi hladnija klima i nije neka novost", odgovorio je za Slobodnu Dalmaciju.

A što se tiče stana koji je privukao toliku pažnju, pojasnio je da se radi o potpuno novoj zgradi blizu centra s brojnim dodatnim sadržajima - od praonice rublja i automata s potrepštinama do krovne terase s prostorom za druženje. Dodaje kako mu danski standard ipak omogućuje da uz takve cijene najma i dalje živi bez spajanja kraja s krajem.