Ključna riječ 49. zagrebačkog salona je komunikacija, a zanimljiv projekt vezan uz vizualno komuniciranje, točnije turističku signalizaciju u Nacionalnom parku Kornati, predstavila je Natalija Nikpalj Polondak, docentica na ALU i predstojnica Katedre za grafiku. – Hrvatska je jedna od rijetkih turističkih zemalja koja nema riješenu turističku signalizaciju, već kada dođete, recimo, u Split, imate nekog čovjeka na rivi koji maše i pokazuje smjer gdje trebate ići na trajekt za Lastovo. Istovremeno, u urbanim sredinama postoji zagađenje, odnosno prezasićenost znakovima, tzv. bijelim tablama, zbog kojih ne vidite važne informacije od nevažnih – slikovito opisuje boljku hrvatskog turizma naša sugovornica.
Zagađenost znakovima
Svoj projekt osmislila je u sklopu poslijediplomskog magistarskog studija vizualnih komunikacija na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani, a polazište za projekt bio je već postojeći pravilnik o Nacionalnom parku Kornati, koji se, doduše, nije primjenjivao na terenu. – Ljetujem na otoku Vrgada pored Kornata, u starom ribarskom selu gdje su jedina turistička signalizacija znakovi na tlu napisani brodskom bojom. Pribojavali smo se hoćemo li zagaditi Kornate ako postavimo obavijesne table, jer onda nemate više Kornate, nego Zagreb, gdje je sve u sličnoj vizualno osi, a nije iste važnosti.
Htjeli smo sustav koji neće unazaditi ambijent, a da nije šaka u oko, već da je diskretan, uklopljen i funkcionalan – objašnjava. S obzirom na to da su Kornati zaštićen krajolik, nema visokog raslinja, a eksterijeri su niski, Natalija Nikpalj Polondak osmislila je sustav horizontalne turističke signalizacije nazvan Footmarks, projektiran prema perspektivi pješaka i položen na tlo – poput otisaka stopala u pijesku, po čemu je i dobio ime.
Piktogramima u obliku stopa markirane su specifične lokacije, podijeljene u devet interesnih skupina: Prirodni lokaliteti, Floristički lokaliteti, Faunistički lokaliteti, Lokaliteti kulturne baštine, Sportski lokaliteti, Turističke informacije, Mjesta osobno pogodna za kupanje, Restorani/Servisno uslužna zona i Zona stroge zaštite. Piktogrami su smješteni na tlo i na posebno dizajnirane zidiće, a svojom orijentacijom oznake su postavljene tako da ih korisnik točno čita kada je okrenut u smjeru lokacije. Drugi dio projekta je plutajuća signalizacija nazvana Buoy, a sastoji se od plutača na napuhavanje velikih dimenzija (165 cm) koje bi funkcionirale kao sezonske oznake.
Brza i laka demontaža
Prednosti plutajućeg modela su brza i laka demontaža u zimskom periodu, lako dodavanje novih ili premještanje postojećih oznaka, a oblik tetrahedrona omogućava apliciranje na tri strane i vidljivost informacija neovisno o smjeru prilaza plutači. Pri kupnji ulaznica za Nacionalni park svaki posjetitelj dobio bi vodootporne kartice sa svim piktogramima u prozirnoj futroli, gumenu traku za ruku s tiskom Buoy simbola te mapu Nacionalnog parka s oznakama. S jedne strane kartice nalazio bi se simbol, a s druge višejezično objašnjenje.
Za osjetljive krajolike – Projekt je tako orijentiran da se o korisniku sustava – posjetitelju – sve vrijeme vodi briga, tj. posjetitelji ne moraju stalno nekoga ispitivati za smjer, a nakon godišnjeg odmora za uspomenu im ostaje i zgodan dizajnerski suvenir – smatra autorica. Takvi sustavi nisu primjereni za velike festivale jer bi velik broj ljudi prekrio znakove na tlu, no iako je riječ o eksperimentalnom pilot-projektu koji bi tek trebalo testirati, praćeni mobilnim aplikacijama bili bi izuzetno pogodni na mjestima osjetljivih krajolika čiju autentičnost želimo sačuvati, a koji su ciljna skupina suvremenih rekreativaca kao što su biciklisti, trkači, penjači i hodači.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
