U nedjelju 15. prosinca u podne u prostorima Umjetničkog paviljona u Zagrebu bit će otvorena izložba 59. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma naslovljena ‘Dijalozi/Monolozi‘. Selektori salona su arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić, osnovna tema Salona i izložbe jest reuse - prenamjena postojećih struktura, građevina i prostora, medij izlaganja primarno su arhitektonske makete, a organizator salona je Udruženje hrvatskih arhitekata. Salon ostaje otvoren do 31. prosinca.
Na otvoreni raspis za sudjelovanje na Salonu pristiglo je više od 250 radova, među kojima su selektori Letilović i Pedišić za izlaganje izabrali 124 projekta; i to 40 realiziranih, 36 idejnih i konceptualnih projekata, 39 studentskih radova, te 9 publicističkih i tekstualnih radova, koji na različite načine korespondiraju s temom Salona. Radovi obuhvaćaju širi vremenski raspon, no većina ih je recentnijeg datuma. Selektori će nagraditi ona djela koja otvaraju put nekom novom pristupu zadanoj temi. Na otvorenju Salona će biti dodijeljene priznanja i nagrade te Velika nagrada 59. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma.
Kako selektori navode u raspisu teksta salona: “Intrigantna je činjenica da u vremenu hiperprodukcije arhitektonskih realizacija, esenciju arhitekture ili arhitektonske misli sve intenzivnije pokušavamo pronaći u ponovnom korištenju već postojećih struktura. Davno izgrađene kuće, palače, škole, vijećnice, crkve, samostani, tvornice, skladišta, ulice, trgovi, pa i čitavi dijelovi gradova, otporniji su i trajniji od namjena za koje su nastali, kao i od društvenog i povijesnog konteksta koji ih je oblikovao.”
Selekcija Salona presjek je najuspješnijih realizacija u Hrvatskoj u kojima suvremena intervencija zajedno s već izgrađenom povijesnom strukturom stvara novu vrijednost; u kojima dva vremenski udaljena, često suprotstavljena prostorna diskursa, postaju neraskidiva cjelina. Selekcijom Salona podržani su i projekti koji ne mogu, nisu, a možda i nikada neće biti realizirani, ali koji trebaju ostati zabilježeni kao dio naše recentne arhitektonske baštine. Značajan broj odabranih radova čine studentski radovi koji, oslobođeni tereta realnosti i pragmatičnosti, otvaraju nove horizonte u okvirima teme Salona, dok odabrani publicistički radovi postavljaju ili propituju njezin teoretski okvir.
Salon jest mjesto gdje se izlažu arhitektonske misli, materijalizirane u realizacijama, iscrtane u projektima ili napisane u knjigama i tekstovima, mjesto na kojem se suprotstavljaju različiti pristupi koji sudjeluju u odgovoru na pitanje je li tema reusa dijalog ili monolog. Među realiziranim projektima odabranim za izložbu velik je broj onih radova koji su u proteklih nekoliko godina već osvojili razne državne, regionalne i međunarodne nagrade, priznanja i nominacije, kao jasan pokazatelj da je tema reusea u Hrvatskoj arhitekturi itekako aktualna i prepoznata. Osnovni izlagački alat ovog Salona je maketa, jer tek putem makete projekt postaje taktilan, a posjetiteljima pruža neposredno iskustvo dodira, dijaloga svoje vrste.
Upravo krovna tema ovogodišnjeg Salona, s fokusom na ponovno korištenje i(li) drugačiju upotrebu već izgrađenog, bila je osnovni povod za odabir lokacije održavanja izložbe - Umjetničkog paviljona u Zagrebu. Inicijalno izgrađen 1986. godine za potrebe Milenijske izložbe u Budimpešti, paviljon je po završetku trajno preseljen u Zagreb i od tada je, kroz niz desetljeća, bio poprište niza značajnih izložbi hrvatskih i međunarodnih autora i autorica.
U paviljonu je 1965. godine održan prvi Zagrebački salon, koji je utemeljila Skupština grada Zagreb, a preteča je kasnijih i današnjih izdanja salona, koji od 1976. postaje odvojena manifestacija posvećena svake pojedine godine, u trijenalnom ritmu izmjena, vizualnoj umjetnosti, primijenjenim umjetnostima i dizajnu te arhitekturi i urbanizmu, koje naizmjence organiziraju krovna nacionalna udruženja: HDLU, ULUPUH te UHA.
Ovogodišnji Zagrebački salon arhitekture organizira se pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU te uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Turističke zajednice grada Zagreba te niza sponzora.
Datum otvaranja 59. zagrebačkog salona također nije slučajno odabran, upravo je 15. prosinca 1898. prvom izložbom Hrvatski salon otvoren Umjetnički paviljon. Nakon zagrebačkih potresa 2020. godine zgrada Umjetničkog paviljona je devastirana, a upravo je u procesu njezina cjelovita obnova.
Izabrani radovi 59. izdanja jedne od najdugovječnijih nacionalnih izložbenih manifestacija, u formi maketa različitih dimenzija, materijala i formi te pratećih vizualnih projekcija, bit će izloženi u suterenskom prostoru Umjetničkog paviljona, inače nedostupnom javnosti, koji je za potrebe Salona pretvoren u privremeni izložbeni prostor. Ovaj prostor nikada se nije moglo, niti će se u budućnosti moći sagledati u cijelosti, jer će dijelom biti preuređen u uredski, stoga se putem izložbe Salona trajno zamrzava jedinstven trenutak u životu Umjetničkog paviljona. Posjetitelji izložbe također će moći zaviriti i u centralni prostor Umjetničkog paviljona te u realnom vremenu vidjeti stupanj njegove aktualne obnove.
Komentari
0