Sjever Europe. Ekstremna klima, tmurno vrijeme s dugim polarnim noćima i kratkim danima, sivilo, hladnoća… Ne čini vam se baš privlačno? Ako gledamo meteorološki, ni nama. Nikako. No, taj isti sjever krije puno čudesa. I to kakvih… O čemu se zapravo radi? Sjevernjaci su već davnih dana skužili foru. Ako je depresivno vrijeme vani, unutra mora biti ugodno i toplo. Usavršavali su to godinama i naposljetku postali pravi maheri. Bilo da je riječ o životnim, poslovnim ili javnim prostorima, kod njih je sve savršeno lijepo. Bez ikakve sumnje, Danci, Šveđani i Norvežani, iliti Skandinavci, apsolutni su prvaci estetike.
Ali ne samo estetike, nego i jednostavnosti te funkcionalnosti. Oni su u domu uspjeli spojiti ono što drugima teško polazi za rukom – biti praktični, a biti vizualno lijepi. Pri tome ne pretjeruju ni u čemu. Dapače. Kod njih je na cijeni tzv. topli minimalizam, tj. tek potrebni komadi namještaja koji će se stvarno koristiti u kombinaciji s dragim detaljima. Javno priznajemo da smo veliki zaljubljenici u skandinavsko promišljanje lijepoga, a logično, najviše nas impresioniraju interijeri. Ta njihova prokleta lakoća stvaranja genijalnih domova. Skandinavski dizajn karakteriziraju čiste linije od arhitekture, preko namještaja u interijeru pa sve do dizajnerskih detalja.
No, što uopće podrazumijeva skandinavski stil uređenja, koja je njegova povijest, kada je stekao planetarnu popularnost u dizajnerskim krugovima i postao vodeći trend kada govorimo o uređenju te, ono što nas sve vjerojatno najviše zanima, kako ga unijeti u vlastite domove? Kako biste dobili sve te odgovore i otkrili glavne odrednice tog stila, formirali smo mali tim, koji čine dizajnerica interijera Kristina Duran, koja je ujedno interior design menadžer u globalno popularnoj Ikei koja bi se ove godine trebala otvoriti i u Hrvatskoj, zatim Matea Salaj Kamčev iz Bo Concepta, trgovine koja je zasad zapravo jedini predstavnik čistog skandinavskog stila na našem tržištu, te arhitektica Ana Bilan, koja teži skandinavskom stilu kod projektiranja, uređenja i opremanja interijera pa je tako unijela dašak tog stila i u vlastiti dom. – Skandinavski dizajn rođen je 1930. godine, pripada modernizmu, pokretu s obilježjima funkcionalizma i pojednostavljenih oblika, koje je pokušao humanizirati uporabom prirodnih materijala (drvo, koža, konoplja…) i demokratizirati korištenjem inovativne tehnike serijske proizvodnje kako bi se postigla cijena pristupačna svima.
Svrha skandinavskog dizajna je poboljšanje svakodnevnog života i stoga su mnogi arhitekti i dizajneri fokusirani na interijere, rasvjetu, tekstil, posuđe… U njihovim djelima često nalazimo snažnu povezanost s prirodom i to je vidljivo u kombinaciji apstrakcije i prirodnih oblika, poput zakrivljenih obala jezera, kore drveta i biljnih fragmenata… – pojašnjava arhitektica Ana Bilan. Pokret se pojavio prije svega u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj, a potom proširio na Finsku i Island. – Pokret je postao popularan 50-ih godina prošlog stoljeća. Skandinavski namještaj, predmeti od stakla te predmeti za svakodnevnu uporabu u kućanstvu izazvali su veliku senzaciju na legendarnom Trijenalu u Milanu 1947. godine. Odmah nakon izložbe ovi su predmeti postali međunarodno popularni i vrlo pomodni te su izvršili veliki utjecaj na dizajn tog vremena uopće. Posebno treba istaknuti putujuću izložbu ‘Design in Scandinavia’ koja je prikazivana od 1954. do 1957. diljem SAD-a i Kanade. Ta je izložba približila javnosti pojam skandinavskog dizajna i pokrenula pravu modnu groznicu – kaže Matea Salaj Kamčev iz Bo Concepta. Utemeljitelji skandinavskog dizajna, pioniri “modernog modernizma”, poznati su Alvar Aalto, Arne Jacobsen, Borge Mogensen, Hans J. Wegner, Verner Panton Poul Henningsen, Maija Isola… Oni i danas inspiriraju novi skandinavski dizajn, koji podrazumijeva trajnost, funkcionalnost, pouzdanost, ali i manje materijalne vrijednosti kao što su jednostavnost, jednakost, radost, hrabrost, svakodnevni užitak vidljiv kroz nerazmetljive, često šarene oblike…
Dakle, evolucija i karakteristike skandinavskog dizajna potiču iz povijesti sjevernih zemalja. Dok je ostatak Europe težio imetku viših slojeva, raskoši i bogatstvu, sjeverna se Europa, koja obiluje prirodnim resursima, odnosno šumama, a istodobno se suočila s nemogućnošću uvoza materijala u te zemlje i visokom cijenom proizvodnje, fokusirala na lokalne materijale, suptilne i funkcionalne forme. S druge strane, ti isti faktori doveli su do danas vrlo prepoznatljive jednostavnosti u estetici koju prepoznajemo kao skandinavski dizajn. – Pristup drvu i predmetima na najjednostavniji mogući način, poštujući esenciju materijala i ručne izrade, pazeći na troškove izrade i krajnju funkcionalnost predmeta, najbolje opisuju pristup dizajnu skandinavskih zemalja.
Prozračni interijeri, funkcionalnost, čiste linije, kvaliteta izrade i dizajniranja predmeta za stanovanje karakteristike su skandinavskog dizajna – ističe dizajnerica interijera Kristina Duran, a Matea Salaj Kamčev dodaje kako je smisao za praktično najvažnija značajka ovoga stila koji je bitno pridonio razvoju modernog namještaja i produkt dizajna. – Najvažniji faktor u razvoju skandinavskog dizajna leži u činjenici što se glavnina života u Skandinaviji već stoljećima vrti oko doma. Pritisnuti grubom klimom i oštrim i dugim zimama, dom za sjevernjake mora biti ugodno i udobno sklonište. Ta potreba dovela je do toga da sjevernjaci primjećuju i trebaju dobar dizajn koji objedinjuje ljepotu i funkcionalnost. Estetika koju ta vrsta dizajna promiče zapravo je za svakoga. Skandinavski dizajn temelji se na principima demokratičnosti, odnosno planiranja okrenutog korisniku. Od arhitekture i umjetnosti Alvara Aalta ili Tapia Wirkkalea, preko stolaca Arnea Jacobsena i Vernera Pantona ili lampi Poula Henningsena i Louisa Poulsena, odjeće Marimekka i predmeta od stakla Tima Sarpaneva, skandinavski se dizajn nametnuo kao vrlo prepoznatljiv i jedinstven te odigrao važnu ulogu na globalni dizajn uopće – ističe Matea.
No, mi ćemo se fokusirati na dizajn interijera. Uređenje doma u skandinavskom stilu bazira se na jednostavnosti i kulturi materijala, a uglavnom su to eco-friendly, funkcionalni, minimalistički, ali istodobno topli, prozračni i svijetli interijeri, često akcentirani upotrebom drva, sirovog čelika, odnosno materijala dostupnih iz lokalnih resursa. U tim interijerima prevladavaju svijetle boje, najčešće bijela, svijetlosiva, ali i druge pastelne svijetle boje kao nježnoružičasta, svijetloplava i žuta. Za eksterijer sjevernjaci biraju tamne boje, fasade kuća su često crne ili sive, što je logičan izbor kada znamo da tamne boje privlače svijetlo i toplinu koji su na sjeveru tako dragocjeni.
Materijali su prirodni, a najčešći su drvo, granit, glina, koža, metal, vuna i krzno – kaže Matea Salaj Kamčev, a arhitektica Ana Bilan dodaje kako drvo tipa hrasta i bora ima veliku važnost i u eksterijerima i u interijerima pa je česti element na fasadama, podovima te unutarnjim zidovima, čak i stropovima. Često se koristi i brodski pod bojan u bijele i sive tonove, a ponekad je ostavljen u prirodnim nijansama. – Tepisi od zida do zida zaista su vrlo rijetki. Najčešće se koriste manji tepisi od prirodnih materijala ili životinjske kože. Jaki printovi ili snažni šareni tekstil i dekor unose živost i dinamiku u prostor – dodaje Kristina Duran.
A kakav je namještaj skandinavskog dizana? Kristina Duran opisuje ga kao namještaj s kojim je ugodno i lako živjeti, što znači da je dizajniran kako bi bio prilagođen potrebama čovjeka, odnosno korisnika. – Isto tako, može se reći da je to pametan namještaj, odnosno da iza svakog predmeta korištenog i stavljenog u skandinavski dom stoji neko promišljanje, neko logično objašnjenje njegove funcije.
Primjerice, uz fotelju u dnevnom boravku uvijek ćete naći i prigodnu stojeću lampu za čitanje, kao i toplu dekicu za ugodniji osjećaj. Materijali koji se koriste su, naravno, prirodno drvo, ali i plastika, opet kao praktična opcija u svakodnevnom životu. Oblici su često organski, što znači da inspiraciju pronalaze u prirodi, vrlo su ugodni za korištenje i vrlo često lagano zaobljeni. Čiste linije i funkcionalnost. Skandinavski namještaj možemo okarakterizirati kao minimalistički, ali s druge strane nimalo hladan ili nehuman – kaže Kristina Duran.
Kao primjer poznat svima možemo navesti Ikeu i njezin funkcionalan dizajn namještaja pristupačan svima. U svakom slučaju, prostori nisu pretrpani velikim i teškim namještajem. Još jedna specifičnost skandinavskih interijera krije se u kaminu, prisutnom u gotovo svim skandinavskim stambenim prostorima. – On im daje toplinu i šarm. Obično je smješten u dnevnom boravku centralno ili češće u kutu sobe, a ponekad i u svim prostorijama. Nerijetko ga nalazimo kao stari element iz nekog drugog vremena, naslijeđenog od djedova i baka, najčešće iz 19. stoljeća – kaže arhitektica Ana Bilan. Bitan element u domu je i osvjetljenje prostora jer Skandinavci žive za svjetlo pa je njihova posvećenost dizajniranju i korištenju rasvjetnih tijela zaista inspirativna. – Zbog prirodnog nedostatka svjetla u tim zemljama generacijama se razvijao način kako unijeti dodatnog svjetla unutar prostora. Stoga ćete na svakom prozoru pronaći ambijentalnu svjetiljku i svijećnjak sa svijećama. Centralna rasvjeta na stropu, koja je kod nas najčešća opcija za glavno svjetlo u prostoru, u skandinavskim stanovima samo je jedna u nizu izvora svjetlosti koji se inače koriste. Funkcionalno svjetlo za čitanje, ambijentalno svjetlo za ugođaj, stolna lampa pored sofe, kao i rasvjeta pokraj TV-a čine osnovu osvjetljenja svake dnevne sobe. Malene svijeće, tzv. dušice, koriste se svaki dan po cijelom stanu – ističe Kristina Duran.
Kako bi se postigao “topli minimalizam”, cjelokupni se dojam upotpunjuje detaljima, a koliko su Skandinavci praktični i koriste dizajn, govori i to da je on prisutan od pribora za jelo, fotelje, stolića pa sve do rasvjete i teglica za cvijeće. Detalji su ti koji dom čine ugodnim, bilo da je riječ o spomenutim dušicama na prozorima ili ogoljenim rasvjetnim tijelima kako bi istaknuli njihov trend “grla i žarulje” s kabelima u raznim bojama, ili pak toplim vunenim pokrivačima i mekanim jastucima, a dizajneri ih tretiraju kao zasebne objekte.
Obavezni su i ukrasi od obojanog stakla, ali i biljke u ukrasnim vazama i žardinjerama. – Prirođena sklonost harmoničnim prostorima stvorila je savršen balans korištenja detalja unutar interijera. Ta ljepota i sklad stvaraju poseban nenametljiv i diskretan šarm koji je vrlo prepoznatljiv. Također je prisutan i utjecaj prirode: biljke su vrlo česte unutar prostora, kao i printevi inspirirani prirodom; lišćem, cvijećem, granama, životinjama… Detalji se vrlo često naglašavaju kroz kontrast, unutar bijelog prostora crni detalji su vrlo česti, ali i šareni detalji u jakim bojama. I naravno, detalji se nikada ne koriste kao statusni simbol, nego su vrlo usklađeni s ostatkom namještaja – savjetuje dizajnerica interijera Kristina Duran.
Za kraj moramo reći da se uz ovakav čist, jednostavan stil bez puno boja savršeno uklapaju i pokoja boja, tekstura ili elementi iz nekog drugog razdoblja, kao što su neki klasičan ili vintage namještaj i detalji. – Vrlina skandinavskih arhitekata i dizajnera leži u poštivanju i visokom razumijevanju okoliša i njihova podneblja te veliko znanje i uporaba oblika, boja i materijala iz lokalnih izvora. Za skandinavske interijere moglo bi se reći da su to monokromni prostori s naglaskom na detaljima u boji – zaključuje arhitektica Ana Bilan.
10 savjeta i trikova kako postići skandinavski dizajn u domu
1 Već kod samog odabira životnog prostora birajte svijetle prostore s puno otvora, balkonom ili vrtom, neka je prostor što više otvoren prema okolini i pazite na odabir orijentacije. “Dnevne” prostorije smjestite na jug i zapad, a “noćne” na sjever i istok kako biste iskoristili što više dnevnog svjetla i sunčeve energije.
2 Ako ste skloni brzinskim transformacijama doma, prvi zadatak je veliko pospremanje. Očistite prostor od nepotrebnog nereda i suvišnih detalja.
3 “Do some soul searching”, odnosno inspirirajte se knjigama, blogovima, časopisima…
4 Oboružajte se kantama bijele boje i sve obojite u bijelo: podove, vrata, zidove, ormare… Eventualno jedan zid naglasite nekom zagasitom bojom, poput plave, sive. Možete i neke komade namještaja obojati u crno, primjerice stolce…
5 Kao podne obloge birajte parkete tipa brodski pod u svijetlim prirodnim tonovima ili obojane u bijelu boju. Ako niste u mogućnosti podove obojati u bijelo, bacite se u potragu za bijelim namještajem, naravno, ovisno o vašem budžetu.
6 Birajte namještaj jednostavnih linija, koji je funkcionalan i promišljen. Nabavite barem jedan predmet od fine kože (trosjed, fotelju, jastuke). Nemojte zatrpavati prostore bespotrebnim i teškim namještajem. Cijeloj priči dodajte nekoliko dizajnerskih komada i boja iz nekog drugog stila ili vremena, poput stolca, fotelje, stolića, kamina ili viseće lampe iznad stola za blagovanje kako bi oplemenile prostor. Popularni vintage savršeno će se uklopiti u ovakve jednostavne prostore.
7 Volite li jarke boje, unesite dinamiku šarenim tkaninama s printovima velikih cvjetnih motiva, lišća, pruga i hrabro ih kombinirajte.
8 Pokraj prozora postavite neku lijepu veliku zelenu biljku ili manje stablo.
9 Rasvjeta neka bude jednostavna i promišljena. Investirajte u jednu dobru lampu.
10 Počnite dugoročno razmišljati o predmetima koje koristite. Osim estetske funkcije, bitno je da imaju i uporabnu vrijednost. Odabirom detalja, boja i materijala napravite topao i vedar dom s nekom vašom osobnom pričom, a kad vam dosadi, samo mijenjajte detalje.
Kako izbjeći najčešće pogreške
Iako uređenje doma u skandinavskom stilu podrazumijeva obilno korištenje bijele boje, Matea Salaj Kamčev iz Bo Concepta kaže kako se te bjeline ne treba plašiti. Kako bi se izbjegao eventualni hladan i sterilan dojam, prostor se može utopliti detaljima u tamnim bojama, crnoj, sivoj, čokoladnosmeđoj, petrol plavoj… Ili uporabom drva, čime prostor dobiva karakter i finoću svojstvenu skandinavskim interijerima. Nikako se ne savjetuje bijelu boju kombinirati s namještajem žarkih boja jer će prostor tada više djelovati kao igraonica nego dom. Dizajnerica interijera Kristina Duran, pak, ističe da je potrebno izbjegavati kič, statusne simbole, prestiž i pretjerivanje bilo kakve vrste.
FOTO: LIVING 4 MEDIA/GULIVER IMAGE
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
