Na svakoj razglednici, u svakom turističkom vodiču i na svakom popisu ‘must see‘ svjetskih lokacija ponavljaju se iste slike: Eiffelov toranj u Parizu, Koloseum u Rimu, Kip slobode u New Yorku, Taj Mahal u Indiji... No ispod raskošnih fasada, krije se jedan turistima nedostupan dio ovih građevina: tajni prostori, sobe koje nisu otvorene za javnost ili su nastale iz nekih neobičnih razloga. Njihove priče nisu uvijek poznate, ali čine nevidljivi, fascinantni sloj svjetske baštine.
Privatni raj Gustavea Eiffela
Možda najromantičnija tajna krije se na vrhu Eiffelova tornja. Tamo, na samom vrhu ispod antene, inženjer Gustave Eiffel dao je izgraditi skroman, ali elegantan stan za osobnu upotrebu, veličine stotinjak kvadrata. U doba kada je toranj bio najviša građevina na svijetu, on je ondje primao znanstvenike, filozofe, pa čak i slavnog Thomasa Edisona. Kasnije je u taj prostor bila smještena tehnika, kasnije je zatvoren, da bi ga danas turisti ipak mogli vidjeti. Opremljen je poput zamrznutog trenutka s kraja 19. stoljeća, od drvenog pisaćeg stola do tapeta i starinskih lampi, a u njega su smještene i voštane figure Eiffela i njegove kćeri Claire te Thomasa Edisona. Pariz možda ima tisuće stanova s pogledom, ali nijedan nije poput ovoga.
Baklja koja je zauvijek ugašena
Malo tko zna da se nekada moglo popeti u baklju Kipa slobode. Posjetitelji su se mogli ljestvama popeti do male terasice koja je okruživala plamen baklje i mogla je izdržati težinu najviše dvanaestero ljudi. Taj je prostor bio dostupan posjetiteljima sve do 1916. godine, kad je sabotaža njemačkih agenata tijekom Prvog svjetskog rata uzrokovala eksploziju u obližnjem skladištu streljiva. Eksplozija je oštetila strukturu, a pristup baklji od tada je zabranjen zbog sigurnosnih razloga. Iako zatvorena, s baklje se i danas pruža lijep pogled, zahvaljujući kameri koja emitira uživo pogled na New York. Ta soba u baklji ostaje zauvijek zatvorena, ali služi kao podsjetnik na uspon do slobode.
Ispod arene, prije svjetla reflektora
U Rimu, ispod rimskog Koloseuma, otkriva se sustav poznat kao hipogeum, labirint tunela i soba koji su služili kao zakulisni prostor amfiteatra. Ovdje su se pripremali gladijatori, skrivale divlje životinje, podizala scenografija i planirale su se taktike za borbe. Iako je stoljećima bio zaboravljen, hipogeum je ponovno otvoren javnosti zahvaljujući arheološkim istraživanjima i restauracijama. Danas turisti mogu zakoračiti u sjenu koja je nekoć bila posljednji mir gladijatorima prije borbe za goli život.
Kamena kapsula američke povijesti
Još zagonetnija priča dolazi iz Mount Rushmorea, monumentalne stijene s isklesanim licima četvorice američkih predsjednika. Iza glave Abrahama Lincolna nalazi se prostor poznat kao Dvorana zapisa; soba je to koja je trebala služiti kao arhiv za najvažnije dokumente iz povijesti SAD-a. Projekt nikada nije u potpunosti dovršen zbog tehničkih i financijskih prepreka, ali sama prostorija i danas postoji. Skrivena je iza masivnih brončanih vrata, svedena na status mita koji zapravo postoji, ali posjetiteljima i dalje izvan dosega.
Podzemni Reichstag
Njemački Reichstag, središte demokracije u Berlinu, također ima svoje sjenovite katove. Tijekom Drugog svjetskog rata ispod zgrade su sagrađeni bunkeri i hodnici za vojne svrhe. Iako obnovljen u modernu građevinu s prozirnom kupolom, simbolom transparentnosti, ispod njega se još nalaze tragovi mračne povijesti. Ti podzemni prostori nisu otvoreni turistima, ali ostaju zapisani u arhivima, kao arhitektonski dokaz da prošlost često ostaje ispod površine.
Zabranjeni kutci Zabranjenog grada
U Pekingu, unutar carskog kompleksa Zabranjenog grada, postoje dijelovi koji nikada nisu bili otvoreni ni plemstvu, a kamoli običnim ljudima. Radi se o prostorijama za carsku riznicu, tajnim prolazima za sluge i stražarske stanice, mnoge od kojih ni danas nisu dostupne javnosti. Ovi zatvoreni dijelovi kompleksa čine povijesnu srž jedne od najvažnijih palača svijeta, svjedočeći o carstvu koje je jednako vladalo silom, koliko i sjenom.
Tajna soba pod kosim kutom
Čak i kosi toranj u Pisi ima svoje skrivene prostore. U njegovom podnožju nalazi se soba koja nije dostupna javnosti, a služila je za održavanje stabilnosti konstrukcije i nadzor njezinog nagiba. I dok tisuće posjetitelja zauzimaju najluđe poze pred tornjem, simulirajući da ga ispravljaju ili drže, ni ne slute da se nekoliko metara ispod njih nalazi prostor u kojem su inženjeri desetljećima brinuli o sigurnosti ovog pravog malog arhitektonskog čuda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....