U razgovoru s Jasnom Galjer, profesoricom na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, saznajemo kako je nekadašnjim stanovima naglasak bio na funkcionalnosti prostora i maksimalnoj iskoristivosti svakog kvadrata.
Uobičajeni stan za četveročlanu obitelj srednjeg staleža uglavnom nije bio veći od 50 četvornih metara, a sadržavao je dvije spavaće sobe, jednu za roditelje, drugu za djecu, dnevni boravak, kupaonicu i kuhinju. Ovo je je zapravo bio jedan idealan tlocrt stana, ali nije isključeno da je često izostajala soba za djecu, a tu bi funkciju preuzimao dnevni boravak.
Naglasak je bio na multifunkcionalnosti prostorija, dnevni boravak, osim što bi postajao spavaća soba, često je imao i funkciju blagovaonice ili radne sobe. Projektiranje takvih stanova težilo je tomu da sve prostorije budu odvojene, u slučajevima kada je to moguće, a za razliku od suvremenijeg projektiranja, kuhinja je uvijek bila odvojena i morala je imati prirodnu ventilaciju. Uređenje i organizacija prostora pridonosili su kvaliteti života pa je svaka prostorija u stanu bila bitna te je tako tretirana u projektiranju. S obzirom na manjak prostora, funkcionalnosti u takvim zgradama pridonosilo se izmještanjem prostora za pranje rublja iz stambenih jedinica te su postajali zajednički i uobičajeno se nalazili u prizemlju zgrade.
Ovdje prvenstveno govorimo o obiteljima slabije platežne moći, a situacija u stanovima za imućnije obitelji bila je drukčija u smislu da se raspolagalo s više prostora pa je samim time i njihova organizacija bila drukčija. U svakom smislu stanovi su bili bitan odraz načina života. Interes vezan za kulturu stanovanja i danas je na poprilično visokoj razini, ali s razvojem tehnologije imamo i pristup većem broju informacija pa je ponekad teško filtrirati ono što je zaista kvalitetno.
Jasna Galjer smatra da kvaliteta stanovanja u današnjem vremenu ima silaznu putanju, bar za one koji su slabije platežne moći, s obzirom na uštedu prostora koja se manifestira u spajanju kuhinje i dnevnog boravka ili manjkavosti prirodne ventilacije u spomenutim prostorima kao i u kupaonici, kao i u smislu uređenja stana gdje smo uvelike ograničeni tržištem masovne proizvodnje koje diktira materijale i boje. I sama kvaliteta kućanskih uređaja bitno je drugačija jer su nekadašnji uređaji imali vijek trajanja i dulje od 20 godina.
