Studijski ciklus triju izložbi o Vlahi Bukovcu međunarodni je projekt Galerije Klovićevi dvori i Kuće Bukova iz Cavtata (Muzeji i galerije Konavala), kojim će, kako navode, "nastojati pozicionirati Bukovčevo slikarstvo u europske preglede razdoblja s kraja 19. i početka 20. stoljeća". Prvi dio izložbe počinje u Klovićevim dvorima 18. siječnja i trajat će do 11. ožujka. Naime, Bukovčevo je stvaralaštvo kroz tri životne faze obilježeno boravcima, prvo u Francuskoj u Parizu i Engleskoj u Londonu, Liverpoolu Harogateu, drugo u Hrvatskoj, u Zagrebu i Cavtatu, a treće u Češkoj u Pragu, te će faze biti obrađene zasebnim izložbama.
Izložbe će se otvarati tri godine zaredom.
Otvorenje prve izložbe, vezane uz Bukovčevo stvaralaštvo u Engleskoj i Francuskoj, bit će od 18. siječnja i trajat će do 11. ožujka. Njime će prikazali Bukovčev život i rad u Parizu od 1878. do 1892. godine, kada je studirao slikarstvo na École des Beaux Arts u klasi profesora Alexsandrea Cabanela te izlagao na izložbama Salona.
Od 1886. Bukovac surađuje s engleskim trgovcima umjetnina Vicars Brothers iz Londona. Oni u svojoj radnji izlažu Bukovčeve slike s proteklih salona te dogovaraju narudžbe za portrete visokog društva u Engleskoj kao što su Samson Fox - Growe House Harrogate, Mitchell, Harkirk, West Derby, obitelj Le Doux, West Derby.
Prvi će se put, naime, u Hrvatskoj predstaviti upravo djela iz Engleske i Francuske koje je radio za trgovce Vicars Brothers te pripadnike engleskoga visokog društva Richarda Le Douxa i Samsona Foxa. Bit će izložena i djela koja je predstavljao na pariškom Salonu poput "Velika Iza", "Andromeda" ili "Dalmatinski ribari".
Posebna atrakcija monumentalna je kompozicija "Isus prijatelj malenih iz crkve", koja je prvi put biti izložena u javnosti
Djela za izložbu dolaze iz Velike Britanije, Francuske, Slovenije, Srbije, Vojvodine, Crne Gore, a posebna atrakcija izložbe monumentalna je kompozicija "Isus prijatelj malenih iz crkve" franjevačkog samostana u Tomislavgradu impozantnih dimenzija 3 x4,40 m, koja je nagrađena na pariškom Salonu 1888. godine. Slika je prvi put predstavljena hrvatskoj javnosti.
Kako navodi jedna od kustosica izložbe Petra Vugrinec, jedna je od želja ovih izložbi pokazati da su "Bukovčeva djela sasvim na razini, a nekad kvalitetom i nadmašuju središnju europsku likovnu produkciju razdoblja prijelaza stoljeća pod utjecajem slikarskih središta Pariza i Londona.
Bukovčevi suvremenici s kojima je sudjelovao na izložbama pariškog Salona i mnogih značajnih međunarodnih izložbi poput Venecijanskog biennala (Alexandre Cabanel, Jaroslav Czermak i Mihaly Munkacsy, Paja Jovanović, James Tissot, Ivana Kobilca), odavno su našli svoje mjesto u europskoj povijesti umjetnosti, a reprodukcije njihovih djela krase mnoge kataloge suvremenih izložbi koje obrađuju ovo razdoblje. Izostanak Bukovca u takvim publikacijama i na međunarodnim izložbama "nepravda je spram Bukovčeva obola i iznimne kvalitete njegova slikarstva". Izložba se temelji na iscrpnim istraživanjima najveće poznavateljice opusa Vlahe Bukovca, čuvene povjesničarske umjetnosti Vere Kružić-Uchytil, objedinjenih u monografiju o slikaru, ali i na novim tezama.
Uz Petru Vugrinec, autorica je izložbene koncepcije Lucija Vuković, kustosica Kuće Bukovac, dok su među koautorima Radoslav Tomić, povjesničar umjetnosti iz Splita, izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Igor Borozan te Britanac Alex Kidson. Kidson je, podsjetimo, bio glavni kustos triju izložaba o Vlahi Bukovcu, "Searching for Blaise: Vlaho Bukovac and his Northern Patrons", u Liverpoolu, Harrogateu i Londonu. Podsjetimo, Kidson je kao kustos u Umjetničkoj galeriji Walker u Liverpoolu istražio iscrpno Bukovčev opus koji je nastao tijekom njegova višekratnog boravka u Engleskoj, a posebno umjetnikovu vezu s obiteljima britanskih mecena, Fox i LeDoux. Koautorica je i Rachel Rossner, američka povjesničarka umjetnosti koja je na Sveučilištu u Chicagu doktorirala na temi pod nazivom "Velika očekivanja: Južni Slaveni u pariškim salonima preko slika Jaroslava Čermáka i Vlahe Bukovca".
Na izložbi je surađivala i Jadranka Beresford-Peirse, osnivačica internacionalne Zaklade hrvatskih spomenika, koja se dugi niz godina trudi detektirati Bukovčeva djela u Velikoj Britaniji
"Vjerujemo da će izložba rasvijetliti dosad neuočene komponente Bukovčeva stvaralaštva, progovoriti detaljnije o ključnim djelima razdoblja, nadamo se da ćemo publici podastrijeti i nova atraktivna djela, no prije svega da će Bukovac, zasluženo nakon toliko godina, napokon ponovno zauzeti susjedno mjesto uz slavne suvremenike srednje i zapadne Europe, što je i intencija ove izložbe i istraživanja povodom nje", kaže Petra Vugrinec te dodaje kako će za izložbu, među ostalim, prvi put posuditi "čuveni Bukovčev portret u plein airu pripadnice engleskog visokog društva Laure le Doux u prirodnoj veličini koji dolazi iz Liverpoola" te "kako rade na još poslastica".
A portreti koje je radio u Francuskoj i Engleskoj imali su itekako utjecaja na domaću sredinu. Naime, nakon više od jednog desetljeća provedenog izvan domovine 1893. godine Bukovac se vraća u Hrvatsku, tada u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, te postaje spiritus movens hrvatske moderne umjetnosti. Među ostalim, domaća se aristokracija i privredna te intelektualna elita portretirala po uzoru na englesku te se upravo kroz portrete ljudi kraja stoljeća počinje formirati moderan slikarski izraz. Odnosno, tumači se uz poziv na izložbu: "Bukovac je zaslužan što hrvatska umjetnost na prijelazu stoljeća odiše svjetlošću plenerizma te raskošnim koloritom francuske i engleske provenijencije".
Izvor: Magazin Like!
