Polja u sjevernoj Hrvatskoj ovih su dana uronjena u zlatnožutu boju - sezona suncokreta je na vrhuncu. Uz cestu Osijek-Vukovar u naselju Klisa naš fotoraporter Vlado Kos uočio je prekrasne prizore, morao je zastati i zabilježiti ih. Isti prizori oduševili su fotoreportera CROPIX-a Željka Hajdinjaka - on je pak zlatna polja ulovio kod Varaždina.
Inače, suncokret, iako simbol ljeta i veselja, krije dugu i zanimljivu povijest. Njegovi počeci sežu tisućama godina unatrag, u doba kad su ga domorodačka plemena Sjeverne Amerike počela uzgajati - još prije više od 4500 godina! U Europu su ga donijeli španjolski istraživači u 16. stoljeću, a od tada postaje nezaobilazan motiv ruralnih krajolika i važan izvor hrane.
Posebna karakteristika ove biljke je njezin heliotropizam - fenomen u kojem mladi cvjetovi prate kretanje Sunca s istoka prema zapadu tijekom dana. Noću se ponovno okreću prema istoku, pripremajući se za novi ciklus. Ova pojava povezana je s unutarnjim biološkim satom biljke. Kad suncokret dozrije, prestaje se kretati i ostaje usmjeren prema istoku - što nije slučajno, jer jutarnja toplina pomaže bržem privlačenju oprašivača.
Ono što mnogi ne znaju jest da jedan suncokret zapravo čine tisuće sitnih cvjetića - disk floreta - koji su raspoređeni u spiralnom uzorku koji često slijedi Fibonaccijev niz. Ta nevjerojatna prirodna preciznost osigurava maksimalnu učinkovitost pri rasporedu sjemenki, što i ne čudi da izaziva divljenje i među znanstvenicima i među ljubiteljima matematike.
Suncokret je i rekorder u visini - najveći poznati primjerak zabilježen je u Njemačkoj 2015. godine i dosegao je impresivnih 9,17 metara! Ipak, unutar vrste Helianthus krije se preko 60 različitih vrsta - od patuljastih, ukrasnih primjeraka do pravih divova.
Višenamjenska biljka
Osim što plijeni pažnju izgledom, suncokret ima i praktičnu vrijednost. Njegovo sjeme bogato je hranjivim tvarima, cvjetovi se koriste za dobivanje prirodnih boja, dok se stabljike i lišće pretvaraju u stočnu hranu.
Međutim, kad je riječ o suncokretovom ulju, treba biti oprezan. Naime, ono može biti zdravo, ali to ovisi o vrsti ulja, načinu prerade i kako se koristi u prehrani.
Zanimljivo je i to da suncokret igra važnu ulogu u zaštiti okoliša. Zbog svog snažnog korijenskog sustava koristi se u tzv. fitoremedijaciji - procesu kojim se onečišćeno tlo pročišćava od teških metala i štetnih tvari. Nakon nuklearnih nesreća u Černobilu i Fukušimi, upravo su suncokreti korišteni za izvlačenje radioaktivnih čestica iz tla.
A kad je riječ o razmnožavanju - priroda se i tu pobrinula za učinkovitost. Iako ga rado posjećuju pčele i drugi oprašivači, suncokret se u nuždi može samoprašivati – njegova se stigma savija prema vlastitom peludu, osiguravajući tako nastavak života čak i u nepovoljnim uvjetima.


Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....