VIDEO Mladi si mogu priuštiti stan od samo 1,9 četvornih metara: Pogledajte kako to izgleda u stvarnosti

Koliko velik stan danas može kupiti prosječna 25-godišnjakinja ili 25-godišnjak? Šveđani su pomno proučili situaciju, sve parametre uvrstili u tablice i dobili precizan rezultat: u Stockholmu je odgovor šokantnih 1,9 četvornih metara. U Göteborgu 3,1 četvorni metar, a u Umeåu 4,5 četvornih metara.

Naravno, nitko ne može živjeti na površini koja je tek nešto veća od jednog madraca. Upravo je to i poanta neobičnog projekta koji su pokrenuli švedski stambeni investitor Riksbyggen i kreativna agencija BBDO Nordics. Umjesto da objave još jednu tablicu s podacima o rastu cijena nekretnina i teško dostupnim stambenim kreditima, odlučili su brojke pretvoriti u nešto opipljivo što se može vidjeti i doživjeti. Sagradili su kućice površina koje smo naveli.

Najmanja kućica ima točno 1,9 četvornih metara i predstavlja ono što si prosječni 25-godišnjak, prema njihovim izračunima, danas može priuštiti u Stockholmu. Kuća koja predstavlja Göteborg ima 3,1 četvorni metar, dok je „najprostranija” smještena u kategoriji Umeåa i ima 4,5 četvornih metara.

Projekt je nazvan ‘Visning av verkligheten‘, što bi se slobodno moglo prevesti kao ‘Razgledavanje stvarnosti‘, a nastao je na temelju Riksbyggenova novog Kvadratmeterindexa, odnosno Indeksa četvornih metara. Taj pokazatelj pokušava odgovoriti na jednostavno pitanje koje je mladima u mnogim europskim gradovima sve teže postaviti, a još teže dobiti pozitivan odgovor: koliko si stambenog prostora zapravo mogu kupiti?

Još kratko u prodaji: Ljetni broj magazina D&D potražite na kioscima i u trgovinama diljem Hrvatske!

U izračun se uključuju prosječni prihodi 25-godišnjaka, njihova ušteđevina, uvjeti za dobivanje stambenog kredita i lokalne cijene nekretnina. Riksbyggen je usporedive podatke uspio prikupiti za 209 švedskih općina, a rezultat pokazuje koliko su razlike velike. U čak 111 analiziranih općina prosječni 25-godišnjak može si priuštiti manje od deset četvornih metara stambenog prostora.

Najgora je situacija, očekivano, u Stockholmu. Prosječna kupovna moć mladog čovjeka ondje dovoljna je za samo 1,9 četvornih metara. Za usporedbu, ista metodologija pokazuje da bi 25-godišnjak u Filipstadu mogao kupiti čak 83,4 četvorna metra. Drugim riječima, problem nije samo u tome koliko mladi zarađuju, nego i u golemim razlikama između lokalnih tržišta nekretnina.

Najzanimljiviji dio projekta jest to što autori nisu napravili obične makete. Kuće su izgrađene u omjeru 1:1, što znači da posjetitelji doslovno mogu ući u prostor koji odgovara površini stana što si prosječni 25-godišnjak može priuštiti u pojedinom gradu.

U usporedbi s prikazanim, ovakav mali dom čini se raskošnim

SHUTTERSTOCK

Iako su minijaturne, kućice namjerno izgledaju kao pravi švedski domovi. Svaka se referira na drugo razdoblje švedske arhitekture: od arhitekture s prijelaza 19. u 20. stoljeće, preko funkcionalizma do suvremenog stanovanja. Upravo taj kontrast daje projektu njegovu snagu. Izvana kućice imaju prepoznatljiv izgled doma, ali kada pokušate zamisliti stvarni život unutar površine od nekoliko četvornih metara, statistika odjednom prestaje biti apstraktna.

Na 1,9 četvornih metara trebalo bi, barem simbolično, pronaći mjesto za krevet, kuhinju, kupaonicu i svakodnevni život. Brojka koju je lako pročitati na grafikonu postaje sasvim drukčija kada se pretvori u prostor u koji treba stati čovjek.

Nakon predstavljanja na švedskom otoku Gotlandu tijekom političkog tjedna u Almedalenu, instalacije su nastavile putovati po Švedskoj. Poruka projekta možda je najjednostavnija upravo zato što je izgrađena doslovno: ako vam brojka od 1,9 četvornih metara ne zvuči posebno dramatično, pokušajte u nju smjestiti krevet, kuhinju, kupaonicu i - život.

U prodaji je ljetni broj magazina Dom&Dizajn!

D&D