Nema labavo

Švicarska - zemlja u kojoj zakon ne poznaje iznimke: I zašto je jedna od najpoželjnijih društava na svijetu

Piše:

d&d

Objavljeno: 3. siječnja 2026. 11:38

U Švicarskoj pravila nisu fleksibilna, niti se prilagođavaju pojedincu.

ANNANAHABED/GETTY IMAGES

Švicarska je stvorila najpoželjnije društvo upravo zahvaljujući beskompromisnoj provedbi zakona i svakodnevnoj disciplini

Švicarska svakodnevica otkriva zašto red i preciznost nisu prepreka, nego temelj slobode i povjerenja.

Švicarska se u kolektivnoj svijesti Europe i svijeta često pojavljuje kao gotovo savršeno komponirana slika: zemlja čokolade i satova, alpskih pejzaža i besprijekorne preciznosti, stabilne ekonomije i visokog životnog standarda. Ona simbolizira sigurnost, pouzdanost i red — vrijednosti koje se ne demonstriraju glasno, već se podrazumijevaju.

Ipak, iza te suzdržane elegancije krije se sustav koji počiva na iznimno strogim, jasno definiranim i dosljedno provedenim zakonima. U Švicarskoj pravila nisu fleksibilna, niti se prilagođavaju pojedincu. Ne zato što je društvo rigidno, već zato što je postignut konsenzus: zakon je temelj slobode, a ne njezina suprotnost.

Ovdje nema privilegiranih, nema prečaca, nema „iznimnih okolnosti“. Upravo ta apsolutna jednakost pred zakonom čini švicarski model jednim od najstabilnijih i najfunkcionalnijih na svijetu — uzorom vladavine prava i izravne demokracije u kojoj se sigurnost ne nameće, već proizlazi iz povjerenja.

Što je "starački miris" i kako ga se riješiti? Stručnjakinja tvrdi - pomaže samo jedna popularna namirnica

Tišina kao civilizacijska vrijednost

Jedan od najupečatljivijih aspekata švicarske svakodnevice jest gotovo ritualni odnos prema tišini. Noćni mir, koji traje od 22 sata navečer do 7 sati ujutro, podrazumijeva strogu zvučnu disciplinu. Glasna glazba, rad kućanskih aparata, bušenje zidova, pa čak i preglasan razgovor na balkonu mogu biti razlog za prijavu — ako narušavaju spokoj drugih.

Nedjelja ima posebno mjesto u tom sustavu vrijednosti. Smatra se danom odmora i mira, što znači da su aktivnosti koje proizvode buku strogo zabranjene: pranje automobila, košnja travnjaka, renovacijski radovi. Većina trgovina je zatvorena, a kršenje tih pravila nije samo zakonski kažnjivo, već se doživljava i kao društveni prijestup.

Ponavljanje prekršaja vodi se u službenoj evidenciji, što može rezultirati ozbiljnim posljedicama — od upozorenja najmoprimca do raskida ugovora o najmu.

Promet bez tolerancije

Prometni sustav u Švicarskoj primjer je apsolutne dosljednosti. Prekoračenje brzine, čak i minimalno, gotovo sigurno rezultira kaznom. Sustav kamera je gust, stalan i automatiziran — bez prostora za subjektivnu procjenu ili opravdanje.

Jedna od specifičnosti švicarskog modela jest izračun kazni prema visini prihoda. Zbog toga bogati vozači mogu platiti desetke tisuća franaka za jedan prekršaj. Teška prekoračenja brzine i neodgovorna vožnja tretiraju se kao kaznena djela, s mogućnošću zatvorske kazne i trajnog oduzimanja vozačke dozvole.

U Švicarskoj ne postoji koncept „opomene“. Zakon se ne ublažava — on se provodi.

Otpad kao ogledalo društvene discipline

Čak i način zbrinjavanja otpada u Švicarskoj odražava filozofiju kolektivne odgovornosti. Smeće se smije iznositi isključivo u službenim, kupljenim vrećicama, a razvrstavanje je strogo propisano. Staklo se odvaja prema boji, papir i karton zasebno, a biootpad ima vlastita pravila.

Pogrešna klasifikacija može dovesti do novčanih kazni. I u ovom, naizgled banalnom segmentu svakodnevice, sustav se oslanja na preciznost, dosljednost i osobnu odgovornost građana.

Financijska točnost kao temelj povjerenja

Kašnjenja u plaćanju poreza, kazni ili računa gotovo automatski pokreću sustav podsjetnika i dodatnih troškova. Dugovi se uredno bilježe i mogu imati dalekosežne posljedice: otežan najam stana, nemogućnost dobivanja kredita, pa čak i komplikacije vezane uz boravišni status stranaca.

U švicarskom društvu ne postoji tolerancija prema financijskom nemaru. Točnost i odgovornost smatraju se osnovnim elementima građanskog integriteta.

Zdravstveno osiguranje kao obveza, ne izbor

Za razliku od mnogih europskih država, u Švicarskoj je zdravstveno osiguranje obvezno za sve stanovnike. Neplaćanje ne znači gubitak prava na zdravstvenu skrb, već ulazak u sustav kazni i prisilne naplate. Država ne preuzima odgovornost za one koji odbijaju ispuniti zakonske obveze.

Kućni red kao produžetak zakona

Život u stambenim zgradama podliježe jasnim pravilima koja se shvaćaju vrlo ozbiljno. Pranje rublja često je dopušteno samo u određenim terminima, kućni ljubimci mogu zahtijevati prethodno dopuštenje, a kršenje kućnog reda često rezultira službenim prijavama upravitelju ili lokalnim vlastima.

Susjedski odnosi u Švicarskoj nisu prepušteni improvizaciji. Ljubaznost i druženje su poželjni, ali poštivanje dogovorenih normi je neupitno.

Četiri vrste ljudi koje ne biste trebali pustiti u svoj dom: Evo kako ćete ih prepoznati

Sloboda koja proizlazi iz reda

Švicarska se može doimati strogom, čak hladnom, zbog jasno definiranih zabrana i beskompromisne provedbe zakona. No iza te strogoće stoji jasna filozofija: pravila nisu tu da ograniče život, već da ga učine predvidljivim, sigurnim i pravednim.

U ovom sustavu nema „snalaženja“, osobnih veza ni selektivne pravde. Građani znaju što se od njih očekuje, a država zauzvrat nudi stabilnost, sigurnost i visoku razinu povjerenja u institucije.

Za one koji dolaze iz društava u kojima se zakoni često tumače fleksibilno, Švicarska može djelovati zahtjevno i gotovo nevjerojatno rigidno. No za one koji zakon vide kao jamstvo jednakosti i slobode, ona ostaje rijedak primjer društva koje je red pretvorilo u luksuz svakodnevice.