Dobra rasvjeta jedan je od ključnih elemenata ugodnog i funkcionalnog doma, no često se planira tek na samom kraju uređenja – ili se uopće ne planira. Luster na sredini stropa, poneka stajaća svjetiljka, možda dvije-tri stolne svjetiljke na strateški važnim mjestima – to je uglavnom standard, rasvjetu većina ljudi ne shvaća kao nešto u što bi trebalo uložiti ozbiljniji novac. A to je daleko od istine.
Pravilno osmišljeno osvjetljenje ne utječe samo na vidljivost prostora, već i na atmosferu, osjećaj topline te način na koji doživljavamo boje, materijale i namještaj. Zato je važno rasvjetu promatrati kao sastavni dio dizajna interijera, a ne kao tehnički detalj. Planiranje svjetla unaprijed omogućuje da svaka prostorija dobije optimalnu kombinaciju praktičnosti i estetike, prilagođenu svakodnevnim navikama, veličini prostora i prirodnom izvoru svjetlosti.
Zimi je rasvjeta još važnija, ponajprije zbog manjka dnevnog svjetla. Kako se dani skraćuju, a sunčeve svjetlosti ima sve manje, mnogi primjećuju pad energije, lošije raspoloženje i pojačan umor. Iako se takvo stanje često opisuje kao „zimski blues“, kod dijela ljudi riječ je o znatno ozbiljnijem problemu – sezonskom afektivnom poremećaju, poznatom pod kraticom SAD (Seasonal Affective Disorder).
Riječ je o obliku depresije koji se javlja sezonski, najčešće u jesen i zimu, dok se simptomi povlače s dolaskom proljeća i duljih, svjetlijih dana. Za razliku od prolazne potištenosti, sezonski afektivni poremećaj može značajno utjecati na svakodnevno funkcioniranje, radnu sposobnost, društveni život i opće psihičko zdravlje.
Prvi znakovi obično se pojavljuju postupno. Osobe pogođene SAD-om često osjećaju trajnu tugu, bezvoljnost i gubitak interesa za aktivnosti koje su im prije pričinjavale zadovoljstvo. Prisutan je izražen umor i manjak energije, čak i nakon dugog sna, a mnogi spavaju više nego inače. Česte su i promjene apetita, osobito pojačana želja za ugljikohidratima i slatkom hranom, što nerijetko dovodi do povećanja tjelesne težine. Uz to se javljaju poteškoće s koncentracijom, povlačenje iz društvenih kontakata te osjećaj emocionalne težine koji se s vremenom pojačava.
Stručnjaci ističu da je glavni uzrok sezonskog afektivnog poremećaja smanjena izloženost prirodnom svjetlu. Manjak dnevnog svjetla može poremetiti cirkadijalni ritam, odnosno unutarnji biološki sat koji regulira san, budnost i razinu energije. Istodobno dolazi do promjena u lučenju hormona – povećava se proizvodnja melatonina, hormona sna, dok se smanjuje razina serotonina, neurotransmitera ključnog za dobro raspoloženje. Upravo ta neravnoteža smatra se jednim od glavnih razloga pojave depresivnih simptoma tijekom zimskih mjeseci.
Sezonski afektivni poremećaj češće pogađa žene nego muškarce, a veća je učestalost zabilježena u sjevernijim krajevima, gdje su zimski dani znatno kraći i tmurniji. Procjenjuje se da značajan dio populacije barem jednom u životu iskusi blaži ili izraženiji oblik ovog poremećaja.
Dobra vijest je da se SAD u većini slučajeva vrlo uspješno liječi. Jedna od najčešće korištenih metoda je svjetlosna terapija, koja podrazumijeva svakodnevno izlaganje posebnoj svjetiljci koja simulira prirodno dnevno svjetlo. Takva terapija najčešće se provodi u jutarnjim satima i može već nakon nekoliko dana dovesti do vidljivog poboljšanja raspoloženja i razine energije.
Što je svjetiljka za dnevno svjetlo? Riječ je o svjetiljkama koje vrlo vjerno pokrivaju spektar boja dnevnog svjetla i proizvode iznimno snažno svjetlo. Zbog toga imaju sličan pozitivan učinak na tijelo kao i prirodno dnevno svjetlo. Svjetiljke za dnevno svjetlo pomažu u sprječavanju simptoma nedostatka svjetlosti te nadoknađuju njegove posljedice.
Hoće li svjetiljka imati medicinski učinak, prvenstveno ovisi o dva čimbenika: jačini osvjetljenja i temperaturi boje. Jačina osvjetljenja označava svjetlinu lampe i mjeri se u luksima, dok temperatura boje opisuje toplinu svjetla i izražava se u kelvinima. Što je broj kelvina veći, svjetlo je „hladnije“ i bjelje.
Za terapijski učinak preporučuje se jačina osvjetljenja od najmanje 2500 luksa. Za usporedbu: u dobro osvijetljenom uredu jačina svjetla iznosi oko 500 luksa. Istodobno, električno svjetlo ima pojačanu crvenu komponentu u odnosu na dnevno svjetlo. Zbog niske vrijednosti luksa i povećane crvene komponente, obični izvori umjetnog svjetla nisu dovoljni za postizanje medicinskog učinka.
Korištenje lampi za dnevno svjetlo jednostavno je i lako se uklapa u svakodnevicu. Tijekom terapije možete obavljati uobičajene aktivnosti poput čitanja, telefoniranja ili rada. Povremeno pogledajte prema svjetlu jer se ono prvenstveno apsorbira putem očiju, odnosno mrežnice. Nemojte gledati izravno u svjetlo tijekom cijelog trajanja terapije jer to može dovesti do prekomjerne stimulacije mrežnice.
Svjetlosna terapija može se provoditi onoliko često koliko želite. Za učinkovit rezultat preporučuje se korištenje svjetiljke najmanje sedam uzastopnih dana. Najdjelotvornije vrijeme primjene je između 6 i 20 sati dnevno.
Učinkovitost svjetlosne terapije znanstveno je dokazana. U smjernicama „Unipolarna depresija“ Njemačkog društva za psihijatriju, psihoterapiju i neurologiju, svjetlosna terapija navodi se kao jedna od metoda prvog izbora u liječenju sezonske depresije. Institut za kvalitetu i učinkovitost u zdravstvu (IQWiG) također potvrđuje pozitivan učinak svjetlosne terapije. Prema njihovim podacima, sezonska jesensko-zimska depresija češća je u sjevernim zemljama nego u južnim krajevima. Istraživanja u Austriji i Švicarskoj pokazala su da je godišnje zahvaćeno oko 2,5 % stanovništva.
Za izvješće su znanstvenici analizirali 21 kontroliranu studiju svjetlosne terapije s ukupno 1441 ispitanikom te pronašli jasne dokaze kratkoročnog pozitivnog učinka lampi za dnevno svjetlo na simptome depresije. Time je potvrđeno da svjetlosna terapija može pozitivno djelovati na jačinu i povlačenje depresije uzrokovane nedostatkom svjetlosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....