Vrijeme je za...

Topla dekica i dobra knjiga: Ove sezone biramo domaće autore koje vrijedi čitati

 Shura publikacije, Fraktura
Ispuniti slobodno vrijeme čitanjem jedan je od najboljih načina za opuštanje

image
Kristijan Smok

Naš reporter i talentirani pisac Vid Barić, iza kojeg su naslovi "Fiumanski, opet lažeš" i "Vrabac protiv dabrova", donosi vam naslove domaćih autora koje vrijedi čitati ove jeseni

image
Fraktura

1 "Pristanište", Darko Šeparović (Fraktura, 2020.)

Proza kakvu piše pjesnik i arhitekt Darko Šeparović odvlači u neke druge svjetove, daleko od (prikaza) Mediterana na kakav smo navikli, gdje more i alepski borovi nisu tek puka scenografija dobrog provoda nego jedne manične priče koja zaključava do posljednjih stranica romana. "Pristanište" nam donosi neprilagođenog protagonista, jednu čudnu opsesiju, mnoštvo pjesničkih rečenica i finih literarnih slika, ali i priču o ljubavi, tj. o raspadu jednog odnosa. Tu je i melankolični mediteranski pseudonoir kakav niste vidjeli na razglednicama, kao i tekst koji hini da će svakoga časa prijeći u žanr, a raspleće se na iznenađujuć način. Čitajte "Pristanište", nećete požaliti... i zauvijek ćete drugačije gledati na drvene podove.

image
Shura publikacije

2 "Adrianske kartoline", Milan Rakovac i Jovan Nikolaidis (Shura publikacije, 2021.)

Dopisivanje elektroničkom poštom trajalo je punih deset godina (2010. - 2020.), od početka su pisci znali da će svoje megapikselne retke na koncu ukoričiti, a kroz korespondenciju Rakovac i Nikolaidis bilježe kroniku svega onog što ih se dotiče, što ih tišti i veseli, čega se prisjećaju sa spokojem i pomirenošću ili, pak, što zamišljaju s dječačkim zanosom i razigranošću. Jedna od tema ove knjige korespondencije je i ideja paneuropeizma, odnosno rastakanja države nacije, pa i nadnacionalni balkanski identitet koji će, uvjereni su pisci, pomoći izmučenim, siromašnim i u globaliziranim okolnostima relativno nebitnim državicama s periferije Europske unije da se brže i bolje integriraju u tu, kako je priziva Rakovac, regionalistički orijentiranu Novu Europu. Pišu i o Montenegru i o Hrvatskoj, o Istri i Ulcinju, o antifašističkom i multikulturalnom naslijeđu tih, po mnogočemu identičnih, a opet krajnje udaljenih jadranskih prostora.

image
Shura publikacije

3 "Smrt Jamesa Joycea i druge priče XX. stoljeća", Marijan Grakalić (Shura publikacije, 2021.)

U paralelnoj, mitopoetičnoj historiji Marijana Grakalića, koju nam daje na čitanje u svojoj zbirci priča "Smrt Jamesa Joycea i druge priče XX. stoljeća" (Shura publikacije 2021., ur. Šura Dumanić), pravila nema. Osim onih literarnih, razumije se, koji pridonose razumijevanju njegovih magijsko-realističnih priča. One, pak, izvrću poznate obrasce i povijesne priče, koje Grakalić uzima kao temelj, pružajući čitatelju novu perspektivu o prijelomnim događajima XX. stoljeća, unutar kojih miješa dokumentarističke metode, slično kao što je radio Danilo Kiš, i magične, radikalno snovite epizode u duhu prvaka magijskog realizma.

image
Fraktura

4 "Tatin sin", Dino Pešut (Fraktura, 2021.)

Pešutov je junak izgubljen upravo kao i budućnost koja mu je bila obećavana. Nakon neuspješnog pokušaja da se ostvari na Zapadu, iz vrtloga berlinske svakodnevice koja ga, treba li reći, i nije baš pomazila ("Nakon šest mjeseci shvatio sam da mi je tako svejedno gdje ću biti siromašan i nesretan"), Luka se vraća u Zagreb otkuda su, međutim, prateći iste snove kao i on, nestali mnogi od njegovih prijatelja. Živi u garsonijeri u centru grada (kada je više ne može plaćati, seli se k bivšem bogatom ljubavniku ili na pod prijateljičina stana), u jednim od rijetkih zagrebačkih stanova koji su još ispod cijene, a u bolnici mu leži otac kojega je napao karcinom. Luka s njim nikada nije uspio ostvariti konkretan odnos, i to konačno, ali isforsirano približavanje sina bolesnom ocu koje će trajati do posljednjih stranica romana, žal za propuštenim prilikama, kao i teret koji takva situacija može (opravdano) predstavljati mladom čovjeku, prva je od velikih tema novog Pešutova romana.

image
Fraktura

5 "Mliječni zubi", Lana Bastašić (Fraktura, 2021.)

Dječak kojeg bole očevi zagrljaji, djevojčica koja muči akvarijske ribice, štreberica kojoj ne ide tjelesni, dječaci koji čekaju da im umre bogata baba tetka i tinejdžerica kojoj otac ne dozvoljava da odraste samo su neki iz plejade likova koje spisateljica Lana Bastašić donosi u svojoj zbirci priča "Mliječni zubi". U zbirci autorica izvrće sve klišejizirane i stereotipizirane prikaze "bezbrižnog" djetinjstva. Ništa nije tu nevino, razigrano i dječje. Prije strašno, tamno i jezovito, a opet - tako istinito. Priče su to o mališanima koji su jači od svojih roditelja i o djetinjstvima koja nisu šareni Disneyland.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. listopad 2021 11:50