‘HOĆEMO IH NATRAG‘

Veliko istraživanje pokazalo za kojim predmetima koje su bacili u ‘naletu‘ proljetnog pospremanja ljudi najviše žale

 /SHUTTERSTOCK

Uklanjanje nagomilanog nereda "vruća" je tema već neko vrijeme. Posljedice velike dostupnosti tržišnih proizvoda iz gotovo svih kućanskih, garderobnih i drugih segmenata u brojnim su domovima rezultirali gomilama stvari u svim ormarima, ladicama, ali i na nekim raspoloživim površinama. Dotjerati takav interijer zna biti pravi izazov, ali i velik zalogaj ukoliko je predmeta puno, nemamo im trenutnu namjernu i ne znamo gdje bismo ih pospremili.

Raspremanje doma, popularnije pod engleskim nazivom "decluttering" sve je popularnija metoda uređenja unutar koje se nude savjeti kako smanjiti količinu stvari koje posjedujemo te na taj način držati dom urednim i prozračnim. Metode raspremanja i organizacije doma razlikuju se po pristupu, načinu određivanja predmeta koje ćemo se ukloniti i kasnijem postupanju sa stvarima. No, ono što je svima zajedničko jest da se od nekih stvari jednostavno moramo - oprostiti.

Poznati portal Good Housekeeping, koji posljednjih godina nerijetko donosi prijedloge rješenja upravo na tragu raspremanja i rješavanja materijalnih "viškova" iz kuće, proveo je zanimljivo istraživanje i doznao za kojim predmetima ljudi najviše žale nakon što u velikom čišćenju i reorganizaciji doma, a koji često dođu u naletu energije ili zanosa, odluče da im više nisu potrebni.

Prema tom nedavno provedenom istraživanju iz gotovo trećina ljudi požalila je za barem jednim predmetom kojeg su se u raspremanju doma riješili, no kako su pitanja koja su postavili bila o čišćenju i pospremanju općenito i iz raznih kuteva, neki su dobiveni rezultati još zanimljiviji.

Iako 95 posto ljudi čisti nered, svaki četvrti osjeća se posramljeno zbog svih stvari u svojim domovima. Među njima 42 posto skloni su čim prije prionuti na raspremanje i bacanje nepotrebnih stvari, a 29 posto ih uopće ne zna otkud bi počelo i imaju dojam da su već "pobijeđeni".

PROČITAJTE VIŠE Organizirajte dom bez previše ‘drame‘

U skupini od 1200 čitatelja koji su se otvorili u anketi GH-a i dali svoje iskrene odgovore, 66 posto ispitanika reklo je da osjeća priličnu kontrolu nad svojim domom kad je u pitanju čišćenje i pospremanje, dok 29 posto vjeruje da ima baš sve pod kontrolom, a tek 5 posto njih osjeća se potpuno izgubljeno.

Strah od žaljenja još je jedna prepreka koju su istaknuli među onima koje su ključne za odgađanje čišćenja. Kad su upitali čitatelje jesu li požalili što su nešto bacili u smeće za vrijeme organiziranja i pospremanja, čak 32 posto priznalo ih je da jesu. Najviše ih žali za određenim komadima odjeće, sentimentalnim predmetima koji ih podsjećaju na neku osobu ili događaj, predmetima za koje su se kasnije sjetili da bi im mogli koristiti i predmetima za koje su kasnije saznali da su vrjedniji nego što su mislili u trenutku pospremanja.

Visoko na listi našli su se i vintage odjeća i ona koja je nanovo postala trend, ali i igračke iz djetinjstva za kojima uglavnom požale novopečene majke.

Još su neki dijelovi ove statistike na neki način porazni, a tu se prvenstveno radi o neravnomjernom dijeljenju kućanskih poslova. Tako je oko dvije trećine ispitanika priznalo da velikim generalkama pristupaju sami, a samo tri posto ih u ovaj proces uključuje i djecu, iako općenito smatraju da ih je važno naučiti vještinama pospremanja.

Gotovo polovica ispitanika uglavnom odgađa raspremanje doma jer nisu sigurni čega se žele riješiti, oko 20 posto tvrdi da nimalo ne uživa u pospremanju doma, no čak 70 posto ih osjeća jedinstveno zadovoljstvo kad završe posao.

Kako bi se izbjegle ovakve greške ili žaljenja, važno je odvojiti dovoljno vremena za čišćenje nereda jer na taj je način moguće razmisliti o svakom predmetu dok ih sortirate za daljnje korištenje ili nekorištenje. Kada je riječ o tim dragocjenim predmetima, Good Housekeeping tvrdi da ih je najbolje ih sačuvati za kraj kad će donošenje odluka biti vještije.

Kad je riječ o samim tehnikama raspremanja, iako navodno vrlo popularne, čini se da nisu toliko primjenjivane u praksi. Više od pola ispitanika reklo je da nije koristilo niti jednu metodu raspremanja, a od onih koje su ipak koristili, najpopularnije su metoda kutije, zatim KonMari metoda te Švedsko čišćenje smrti.

Korištenje ovih metoda, o kojima smo već puno pisali, može dati određeni smjer ili način razmišljanja koji se čini dobar za sortiranje stvari.

PROČITAJTE VIŠE Načelo življenja 80/20

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. studeni 2025 07:15