Kuhinjski otok više nije samo dodatna radna površina s nekoliko barskih stolica. Sve češće na njega nastavlja pravi blagovaonski stol, za kojim se može ručati, raditi ili okupljati s obitelji. Takvo rješenje objedinjuje dvije funkcije, štedi prostor i otvara nove mogućnosti uređenja, osobito u kuhinjama povezanim s dnevnim boravkom.

Umjesto da se za stol traži zasebno mjesto u prostoriji, on postaje dio kuhinjskog otoka. Pritom ne mora izgledati kao produžetak radne ploče. Može biti izrađen od drva koje kontrastira kamenu na otoku, oslanjati se na tanke metalne noge ili imati zaobljene rubove koji cijeloj konstrukciji daju mekši izgled. Primjere takvih izvedbi donosi Homedit.

Drvo uz kamen, zaobljeni rubovi i različite visine

Jedna od zanimljivijih kombinacija je tamna kamena ploča otoka koja se nastavlja u toplu drvenu površinu. Razlika u materijalima vizualno odvaja prostor za pripremu hrane od stola, a kuhinji daje izgled namještaja izrađenog po mjeri.

U nekim izvedbama drveni stol postavljen je okomito na otok, dok se u drugima proteže duž njegove prednje strane. Zaobljeni i ovalni oblici ublažavaju ravne linije kuhinjskih elemenata, a tanke metalne noge ostavljaju dojam lakoće. Postoje i konstrukcije u kojima se dio stola oslanja na prozirnu staklenu ploču, pa izgleda kao da lebdi iznad poda.

Tri visilice iznad kuhinjskog otoka polako odlaze u prošlost: Dizajneri otkrivaju što sada izgleda bolje

Različite visine omogućuju još jasnije razdvajanje namjena. Glavna ploha otoka ostaje radna površina, dok se uz nju postavlja stol prilagođen klasičnim stolicama. U manjim kuhinjama mogu se koristiti i izvlačne plohe koje se izvuku kada zatreba dodatno mjesto, a nakon jela ponovno sklone.

Na što treba paziti?

Prije odabira važno je provjeriti koliko prostora otok sa stolom zauzima i ostaje li dovoljno mjesta za nesmetano kretanje. Između otoka i nasuprotnih kuhinjskih elemenata u pravilu treba ostaviti približno 90 do 120 centimetara. Tako se ladice i vrata mogu normalno otvarati, a ukućani prolaziti bez zapinjanja.

Ako će se za stolom svakodnevno jesti, treba predvidjeti dovoljno mjesta za klasične stolice i udoban položaj nogu. Za jednu osobu preporučuje se oko 60 centimetara širine stola. Važno je provjeriti i položaj nogu stola, odnosno potporne konstrukcije, kako ne bi smetali pri sjedenju ili onemogućili primicanje stolica.

Zaboravite bijele zidove: Novi broj D&D-a otkriva interijere koji se usuđuju više. U prodaji!

Barske stolice mogu biti praktične za doručak i kavu, no za dulje sjedenje udobniji je stol standardne visine. Zato prije izrade treba odlučiti hoće li se za otokom uglavnom kratko sjediti ili će on zamijeniti glavno mjesto za obiteljske obroke.

Dodatno planiranje potrebno je ako se u otok ugrađuju sudoper ili ploča za kuhanje. Tada treba predvidjeti instalacije i odgovarajuću ventilaciju, a stol postaviti tako da tanjuri i pribor ne budu neposredno uz mjesto na kojem se priprema hrana.

Je li za svaku kuhinju?

Spajanje otoka i stola posebno je zanimljivo u otvorenim prostorima u kojima se kuhinja nastavlja na dnevni boravak. Umjesto dvaju zasebnih komada namještaja dobiva se povezana cjelina, a raspored ostaje pregledniji. U manjim stanovima prednost može biti i mogućnost da se stol prilagodi raspoloživoj površini.

Ipak, takav otok nije uvijek najbolji izbor. Ako se za njim redovito okuplja veći broj ljudi ili je potrebno više mjesta za posluživanje, zaseban blagovaonski stol može biti praktičniji. Važno je i da konstrukcija ne ometa prolaz i pristup kuhinjskim elementima.

Kada se dimenzije dobro isplaniraju, kuhinjski otok i stol mogu postati jedinstven komad namještaja koji odgovara svakodnevnim potrebama ukućana, bez odricanja od udobnosti klasičnog mjesta za jelo.