REAKCIJA NA KLIMATSKE PROMJENE

Zašto ne bismo dječja igrališta izrađivali od otpada iz oceana, a u regulative uveli hladne kolnike i obvezu ozelenjavanja zgrada?

 Kompan; Shutterstock
Implementacijom pametnih krajobraznih rješenja podiže se kvaliteta života, ostvaruju se energetske uštede i smanjuje negativan utjecaj na okoliš, ali veliku ulogu igra svijest investitora, kao i zakonska regulativa

Je li proteklo ljeto bilo najhladnije koje smo doživjeli? I kakvo će biti sljedeće?

Ovakva i slična pitanja koja mediji, znanstvenici i laici postavljaju posljednjih godina nisu suvišna. Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova budućih generacija, a posljedice već sad osjetimo: zagrijava se more, zagrijava se tlo, zagrijavaju se i gradovi, gdje se zbog porasta vanjske temperature u kombinaciji s intenzivnom izgradnjom, zagađenjem i smanjenjem vegetacije stvaraju toplinski otoci, smanjuje se kvaliteta zraka, dolazi do suša i učestalih poplava, odlaze ljudski životi...

image
/SHUTTERSTOCK

Kako bi se dogodile pozitivne promjene i umanjili negativni utjecaji u prostoru, nužno je napraviti zaokret prema implementaciji inovativnih tehnoloških rješenja koja se, među ostalim, odnose i na prostorno planiranje i oblikovanje krajobraza. Kakva je to proširena stvarnost u krajobrazu, kako se koriste dronovi u pošumljavanju urbanih područja i kako se zelenom infrastrukturom utječe na smanjenje CO2, moglo se čuti na međunarodnoj konferenciji Krajobraz-krajina-pejzaž: Smart landscapes održanoj početkom tjedna u organizaciji Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata u prostoru Društva arhitekata Zagreb.

image
HDKA

- Moderna krajobrazna arhitektura je multidisciplinarna i uključuje aspekte urbanog dizajna, arhitekture, geografije, ekologije, građevinarstva, građevinskog inženjerstva, hortikulture, psihologije okoliša, industrijskog dizajna, znanosti o tlu, botanike, primjenjenih umjetnosti... Krajobrazna arhitektura je STEM disciplina i sama po sebi već pretpostavlja nešto "pametno". No da bi stvarno bila pametna, stručnjaci koji se njome bave moraju biti SMART, moraju znati što žele i kako to ostvariti - rekla nam je Barbara Klemar, predsjednica HDKA.

"Smart landscapes" predstavljaju inovativna krajobrazna rješenja temeljena na čistim tehnologijama i procesima s minimalnim negativnim utjecajem na okoliš. Njihova implementacija štiti od degradacija, podiže se kvaliteta života njegovih korisnika, ostvaruju se energetske uštede i smanjuje negativan utjecaj na klimu i okoliš, ali veliku ulogu igra svijest investitora, kao i zakonska regulativa.

image

Barbara Klemar

HDKA

- "Pametna rješenja u krajobrazu" je vrlo širok pojam i možemo ga ugrubo podijeliti na tri kategorije: rješenja u prostornom i krajobraznom planiranju; rješenja u krajobraznoj arhitekturi i oblikovanju - izvedbi, te rješenja u održavanju. Pitanje konflikata se često, osim na već navedene probleme, odnosi i na činjenicu da se koraci preskaču... Primjerice, teško je održivo i pametno održavati prostor koji nije inicijalno planiran i izveden kao "pametan" - istaknula je Barbara Klemar.

Dodala je kako su krajobrazni arhitekti educirani da analiziraju i akceptiraju sve potrebe prostora, respektirajući pritom sve dionike prostora - floru, faunu, živo i neživo u skladu s potrebama korisnika. U tom kontekstu je zaključila da krajobrazni arhitekti imaju vrlo razvijenu svijest o "pametnim krajobrazima".

image
/Shutterstock

- Dostupnost tehnoloških i drugih pametnih rješenja u implementaciji je druga priča. Također, vrlo važan aspekt u radu krajobraznog arhitekta koji radi u području oblikovanja je svijest investitora o pametnom upravljanju prostorom... i tu ima jako puno mjesta za popravak - dodala je.

Nigel Thorne, bivši predsjednik Europske asocijacije krajobraznih arhitekata, u svojem je predavanju istaknuo kako je za krajobrazne arhitekte najvažnije da razumiju krajobraz i okoliš u kojem rade, odnosno ljude i zajednicu s kojima će surađivati na projektima.

image

Nigel Thorne

HDKA

- Nema veze koliko je dobar vaš dizajn, on može biti najbolji na svijetu, ali ako dizajnirate okoliš u kojem nitko ne želi boraviti, on će postati hladan, mračan. Ako taj okoliš nije pristupačan svakome, onda nije nikome. On mora biti relevantan ljudima koji u njemu žive, borave, rade ili ga posjećuju, i zato se morate povezati s onim što oni žele i kako taj okoliš učiniti prilagodljivim za promjene u budućnosti, a ne s onim što vi želite dizajnirati. To se zove pametna krajobrazna arhitektura - rekao je.

Požalio se i na to kako se u samom centru Londona više ne može vidjeti intervencija po mjeri čovjeka, izdvojivši nizove nakaradnih, visokih staklenih zgrada koje, prema njegovu mišljenju, nagrđuje ikoničke građevine poput Londonskog tornja. To, istaknuo je, nije pametna krajobrazna arhitektura.

image

London

/SHUTTERSTOCK

Također, održan je niz predavanja na kojima su prezentirani pozitivni primjeri inovativnih tehnoloških rješenja i mogućnosti u krajobraznom uređenju. Nekoliko njih izdvajamo.

Hit-materijal: plastika iz oceana

image
Nicolajsen Fotografi/Kompan

Danska je pionir po pitanju održivosti, a tamošnji način odgoja i sustav obrazovanja djece navode se kao razlog zbog čega se Danci već više od 40 godina zaredom nalaze pri vrhu ljestvice najsretnijih ljudi na svijetu. Mnoge su danske mjere za građane nekih drugih zemalja i dalje nedostižne: još 1984. uveden je plaćeni dopust za očeve, roditelji koji žive zajedno kada se dijete rodi imaju pravo na ukupno 52 tjedna dopusta uz roditeljsku naknadu, a mjesto za svoje dijete u vrtiću ne plaćaju više od 30% cijene. S obzirom na sve spomenuto, nije iznenađujuće što je Danska vodeća i u sferi igranja: prvo pustolovno dječje igralište, u kojem djeca sama kopaju, grade i oblikuju, izgrađeno je 1943. u Emdrupu na periferiji Kopenhagena, a njega je krajobrazni arhitekt Søren Carl Theodor Marius Sørensen prvi put predložio još 1931., promatrajući djecu kako se igraju na gradilištima i smetlištima.

image
Kompan

Danske tvrtke i danas proizvode najinovativnije dječje parkove diljem svijeta, a jedan od najpoznatih proizvođača opreme za dječja igrališta je tvrtka Kompan, osnovana 1970. godine. Tvrtka se bavi održivim projektiranjem dječjih igrališta koja su u skladu s politikama klimatskih promjena te smanjenjem emisija ugljičnog dioksida, a koja su izrađena od recikliranog plastičnog otpada iz oceana, točnije od odbačenog ribolovnog pribora poput ribarskih mreža!

Slijedi jedan šokantan podatak: jeste li znali da svake godine više od 640.000 tona ribolovnog pribora bude bačeno i odbačeno u ocean, što je jednako težini 55.000 autobusa na kat? Ribolovna oprema čini 10 posto ukupnog onečišćenja oceana plastikom.

S obzirom na to da su ribarske mreže prvenstveno izrađene od različitih vrsta plastike, tvrtka Kompan ih uz moderne metode recikliranja uspijeva pretvoriti u pelete koje kasnije uz pomoć kalupa modelira u ploče, panele i slične elemente, od kojih izrađuje opremu i dječja igrališta. Osim ribolovne opreme, koriste i tekstil.

Kako spriječiti daljnje zagrijavanje urbanih središta?

image

Toplinski otoci zabilježeni u Zagrebu (izvor: DHMZ)

Iva Filipović

Negativne posljedice porasta temperature zraka osobito su primjetne u gradovima, gdje osjećamo isparavanje topline iz asfalta, betona, samih zgrada... Riječ je zapravo o urbanim toplinskim otocima uslijed kojih temperatura raste i do 10-12°C više u odnosu na onu u ruralnim dijelovima. Ključni faktori koji utječu na urbane toplinske otoke su velika izgrađenost, sve manje zelenih površina i ograničeno prirodno strujanje zraka zbog visokih zgrada, vodonepropusne obloge koje su izvedene na tlu...

Razvojem strategija za smanjenje toplinskih otoka i gospodarenje oborinskim vodama, EU ima cilj postaviti što jasnije smjernice i ciljeve za smanjenje urbanih toplinskih otoka kontinuiranim povećanjem zelenih otoka, gradnjom zelenih krovova i parkirališta te upotrebom održivih materijala s visokim indeksom refleksije Sunčeve svjetlosti SRI, poput poroznih betonskih kolnika ili opločnika sa svjetlijom površinom koji zbog svoje povećane reflektivnosi imaju prosječno niže temperature. Takve tipove kolnika nazivamo hladni kolnici.

image

Opločenje u Pakracu

Semmerlock/Wienerberger

Pojedine zemlje u EU već uvode SRI u svoje regultive kako bi smanjile utjecaj toplinskih otoka i povećale toplinsku ugodnost vanjskog okoliša. Primjerice, Italija je zakonski propisala korištenje završnih materijala s visokom SRI vrijednosti, dok je u španjolskom gradu Murcia proveden pilot-projekt uvođenja hladnih kolnika, gdje je umjesto asfalta ugrađeno 25.000 betona pastelne boje od recikliranih materijala. Kontinuiranim mjerenjem utvrđena je razlika površinske temperature od čak 10°C u odnosu na asfalt, dok su vanjske temperature na prvom i drugom katu zgrade smanjene preko 2°C. Znači, zabilježeno manje je zagrijavanje površine i isijavanje topline, uz poboljšanje zraka i zadovoljstva stanara i vozača automobila. Sljedeći grad koji planira sličan projekt je Barcelona.

Hladni kolnici još nisu uvedeni u hrvatske regulative i strategije, ali to ne znači da se ne razvijaju, proizvode i implementiraju. Tvrtka Semmerlock je u suradnji s Građevinskim fakultetom provela mjerenje SRI-a na pet uzoraka svojih betonskih opločnika kako bi provjerili zadovoljavaju li prema normama zadane vrijednosti hladnog kolnika.

image

Trg Ante Starčevića, Belišće

Semmerlock/Wienerberger

- Indeks solarne refleksije bio je najlošiji za antracit opločnike, koji su se u roku pola sata na vanjskoj temperaturi od 12°C zagrijali na 30°C, dok su se opločnici svijetle boje zagrijali na 12°C. Kod prošaranih opločnika, bijelih s pošricanim crnim, točno je na termografskim snimkama vidjelo da su se crne točke zagrijale puno više od svijetlijih - pojasnila je Ive Filipović, krajobrazna arhitektica brenda Semmelrock, na poslovima projektiranja za područje Hrvatske, BiH, Srbije i Slovenije.

Dodatno laboratorijsko istraživanje potvrdilo je da svijetli opločnici postižu bolje rezultate, čime se nameću kao kao jedno od potencijalnih rješenja za smanjenje površinskih temperatura izgrađenog okoliša, a samim time i temperatura vanjskog zraka. Spomenula je i Wienerbergerovu krovnu membranu bijele boje za hidroizolaciju s visokim indeksom solarne refkelsije, koja može biti podloga solarnom, zelenom i plavom krovu, betonskim opločnicima iz sestrinske tvrtke Semmerlock...

image

Mjerenje solarne refleksije betonskih opločnika

Semmerlock/Wienerberger

- Napravljena je od recikiranog materijala koji se već koristi u laminiranom vjetrobranskom staklu automobila, a nakon svoje upotrebe opet se može recikirati - dodala je Iva Filipović.

Također, najavila je i rad u Semmerlocku na bezcementnim opločnicima.

- Cement mogu zamijeniti industrijski otpadni materijali kao što su leteći pepeo, pepeo rižine slame, troska visoke peći i žarene gline, ali imamo dosta problema s normama koje preciziraju proizvodnju bezcementih pločnika - rekla je.

Povratak vegetacije u gradove

image
Anica Teofilović

Na prostoru gusto izgrađenih dijelova grada, gde su realno male mogućnosti za formiranje novih javnih zelenih površina, svjetski i europski gradovi pribjegli su metodi uvođenja različitih vegetacijskih formi i poroznih materijala na građevinsku parcelu uz kvantitativno merenje njihovog učinka. Primjena ove metoda moguća je kao obavezni parametar u urbanističkom planiranju i projektiranju, što su neki gradovi i uveli. U tom procesu je i Beograd, gdje je proveden pilot-projekt, a metoda je nazvana ekološki inkeds.

Riječ je o pokazatelju čija se zadana vrijednost postiže kombinacijom različitih ekoloških urbanističkih parametara, što su površine zelenila u direktnom kontaktu s tlom, poluporozne površine, raznolikost vegetacije, broj posađenih stabala površine ozelenjenog krova ili ozelenjenog zida..., čime se značajno doprinosi ekološkom komforu pri svakoj novoj izgradnji ili obnovi postojećih objekata.

Svaki grad metodu naziva drugačije, a ona je obvezujuća je za različite gradske zone te se primjenjuje kroz različit broj elemenata. Primjerice, u Berlinu je njegova obavezna primjena zauzima 16 posto gradskog teritorija, u Southamptonu postoji politika njegove obavezne primjene za stambene objekte na parcelama većim od 500 kvadrata...

image

Prikaz povećanja ekološkog indeksa kroz nekoliko različitih intervencija

Anica Teofilović

Sedmomjesečni pilot projekt u Beogradu, financiran od strane EU, obuhvatio je pet područja, a pokazao je kako mogućim scenarijima poboljšati ekološki indeks. Anica Teofilović, pejzažna arhitektica i urbanistica zaposlena u Urbanističkom zavodu Beograda JUP, istaknula je kako je postojeće stanje jedne lokacije ocijenjeno indeksom od 0,06, da bi se minimalnim intervencijama kao što je povećanje poroznosti tla i povećanje broja stabala dobio indeks od 0,17, ozelenjavanjem fasade 0,39, a ozelenjavanjem krova 0,55. Prema zadnjem scenariju, koji na toj parceli predviđa gradnju zgrade s podzemnom garažom, maksimalno se može dobiti ekološki indeks od 0,36.

- Na osnovu toga jasno smo precizirali koji se elementi mog primjeniti u Beogradu te izradili prijedlog s definiranim ciljevima, Čeka se javna rasprava, a zatim se nadamo usvajanju prijedloga - rekla je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. travanj 2024 08:03