Nadomak Dubrovniku, koji grca u vrevi turista, smjestio se otok Koločep, udaljen trajektom tek 30-ak minuta, a gliserom još manje, koji je ljetna oaza mira te savršeno mjesto za odmor i rekreaciju. Dubrovčani taj otok zovu Kalamota (Calaphodium). Dio je otočja Elafiti, zapadno od njega se nalazi Lopud, a južno Sv. Andrija. Na otoku nema cesta, samo šetnica mediteranskim krajolikom koja spaja dva mjesta: Donje Čelo i Gornje Čelo.
Iako malen površinom, Koločep je bogat baštinom, ima 17 spomenika kulture, i to uglavnom male crkve i kapele, ali i legendama koje se prenose s generacije na generaciju. Jedna od zanimljivih je i priča o novom-starom hotelu Kalamota u Gornjem Čelu. Novi aparthotel Kalamota uz pješčanu plažu, koji je nedavno otvoren, nalazi se na mjestu starog pansiona Kalamota iz 30-ih godina prošlog stoljeća i po gabaritima je zapravo njegova rekonstrukcija.
Slikar Marčić bio je omiljeni praški student Vlaha Bukovca i moguće da ga je on uputio na Kalamotu
Slikarska škola Pansion je otvorio slikar Rudolf Marčić, slovenskog podrijetla, praški đak Vlaha Bukovca. Štoviše, Marčić, koji je poslije postao majstor pejzaža, navodno je bio omiljeni student Vlaha Bukovca. Moguće je da ga je sam Bukovac uputio u ovaj kraj. U poglavlju “Umjetnik zanesen Kalamotom Rudolf Marčić”, u knjizi “Spomenar, Dubrovčani XX. stoljeća II.” autorice Sonje Seferović, pronalazimo podatak kako je Marčićev pansion bio omanji, ali vrlo hvaljen hotel s onodobnim međunarodnim ugledom među slikarima i umjetnicima. Ovdje je naslikao i brojna umjetnička djela s motivima dubrovačkog podneblja i otoka, posebice Kalamote s kojom je bio emocionalno vezan.
Rođen je 1882. godine u slovenskoj Litiji, po ocu podrijetlom iz malog uskočkog sela Marčića pokraj Senja. Vojnik austrougarske vojske, kadet, amaterski se bavio slikanjem. S 23 godine napušta vojsku i upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Pragu po savjetu Vlahe Bukovca, tadašnjeg redovnog profesora i rektora praške Akademije koji mu je bio i profesor. Završio je akademiju u dvije godine, a Bukovac ga je apostrofirao kao “svoga najboljeg učenika”. Predaje se slikarstvu, a povratkom u Sloveniju vraća se aktivnoj vojnoj službi. U Zagrebu, u Praškoj ulici, imao je privatnu slikarsku školu. Najviše je slikao pejzaže.
NA PLAŽI
Rano umirovljen zbog bolesti u 39. godini, mogao se posvetiti slikarstvu. Već priznat i imućan slikar znan po svojim marinama, dolazi krajem 1926. godine u svoje višegodišnje južnojadransko boravište, na otok Koločep, ili Kalamotu, kako je spominju stari dokumenti. Ondje, kupivši vilu, osniva slikarsku školu i malu slikarsku koloniju pa k njemu dolaze mnogi slikari i pisci iz zemlje i svijeta”, stoji u knjizi Sonje Seferović.
Pansion Kalamota i cijeli otok svojom prirodnom ljepotom iz godine u godinu privlačio je i očaravao brojne goste, postavši u međuratnim godinama, između 1928. i 1935., oaza mira, ljepote, ugode, iznimnog druženja. Knjiga dojmova pansiona svjedoči o zadovoljstvu gostiju, od Beča do Berlina i Londona, od Praga i Bratislave do Varaždina, Osijeka, Novog Sada... Ovdje je boravio i njemački filozof Ranvitz, koji je opisao svoj dojam riječima: “Lijepi pansion koji leži direktno na plaži, u kojem je uvijek veselo”.
Marčić je bio vlasnik pansiona do 1953. godine, odnosno do nacionalizacije nakon Drugoga svjetskog rata. Preminuo je 1960. godine u Lovranu, a slikao je i izlagao do kraja života.
Pansion u Gornjem Čelu nastavio je s radom u doba SR Hrvatske u sastavu HTP-a Koločep kao depandansa većeg hotela u Donjem Čelu, a u novije doba više od 25 godina nije bio u dobrom stanju jer je kao ratom devastirana ruina bio zaboravljen. Propašću plana tvrtke Otok znanja, 2013. godine grupa Karisma Hotels Adriatic postaje vlasnik nekadašnjih objekata HTP-a Koločep, no pansion je ponovno zaboravljen. Novi vlasnici, sentimentalno vezani za ovaj kraj, 2016. godine kupuju nekadašnju depandansu, da bi ovoga ljeta novi objekt na mjestu starog konačno otvorio vrata.
Novi hotel s pročeljem u bračkom kamenu s ponosom u svom interijeru pokazuje što je bio nekada. Tako se na zidovima može vidjeti dio ostavštine iz sačuvane knjige dojmova davnog pansiona koji je vodio slikar Marčić. Predstavljeni su crteži, karikature i komentari gostiju te crno-bijele fotografije koji dočaravaju nekadašnju, ali i danas uglavnom sačuvanu atmosferu tog divnog otočića. Ostalo je mnogo starog šarma, kojem su samo dodane neke pogodnosti luksuznog odmora prema suvremenim standardima. Ostalo je i pansionskog duha jer je riječ o malom hotelu u kojem je komunikacija s gostima, usluga i opuštenost voditelja hotela bitna stavka, odnosno osobni pristup koji je nemoguć u velikom hotelu.
- Sjećam se ruševine koja je ovdje bila prije i bio sam impresioniran kad sam vidio kako je sve fino, ugodno i moderno uređeno. Iskreno, malo sam se na prvu čak prepao da je preluksuzno za odmor na malom otoku, ali se u ovom kratkom vremenu otkad smo otvoreni ispostavilo da gosti upravo to vole. Odgovara im spori ritam ležernog odmora uz standard hotela koji može biti u centru nekog grada - kaže Andrija Maurović, direktor hotela, koji je u rodu s istoimenim slikarom.
NORVEŽANI
Priča nam i kako su ljetos jedini gosti iz Norveške ostavili plaćene sobe u Dubrovniku i doslovno prebjegli k njima. Suprotnost su sveprisutnijem masovnom turizmu, i to je njihov veliki plus, baš kao što je Koločep, odnosno Kalamota oduvijek za Dubrovčane bila oaza mira.
- Naš je hotel mali intimni prostor, a takav je i cijeli otok, kao rođen za bijeg od gužve. Odličan je za obitelji, ali i parove. Svaki od deset apartmana ima pogled na more, a posebna atrakcija je bazen na krovu koji se nudi kao dodatna ponuda uz plažu pokraj koje se nalazimo i druge na otoku. Tako je to danas, gosti jednostavno obožavaju bazene - zaključuje Maurović.
Više informacija potražite na : www.island-aparthotelkalamota.com
Kulturna baština
Otočić Koločep zvan i Kalamota bogat je spomenicima kulture
Osam kulturnih dobara na otoku zaštićeno je kao spomenik kulture. Primjerice, stambeno-gospodarski kompleks s Toretom iz 16. stoljeća smješten u Donjem Čelu, nedaleko od župne crkve. Kompleks je ograđen visokim zidom i pravokutnog je tlocrta. Obrambena kula Toreta na jugozapadnom je uglu kompleksa i ima tri kata. U Gornjem Čelu nalazi se crkva sv. Antuna Padovanskog. Asketskog je izgleda kao predromanički model crkve iz 14. stoljeća. Kod groblja izvan mjesta crkva je sv. Nikole, jedna od najbolje sačuvanih predromaničkih crkvi na dubrovačkom području. Riječ je o južnodalmatinskom jednobrodnom kupolnom tipu sakralnog zdanja, raščlanjene vanjštine s kasnijim pregradnjama. Zabat s likom arkanđela Mihajla i natpisom datira s prijelaza iz 9. u 10. stoljeće. Na južnoj strani uvale Donje Čelo na otoku Koločepu nalaze se ostaci antičkog građevnog sklopa, rimske vile Rustika. Blizu aparthotela Kalamota je i jedna zaštićena park-šuma.
Foto: Hotel kalamota
