Tradicijski način građenja drvom, kojim su se gradile stambene, gospodarske i sakralne građevine, pojašnjava arhitekt Davor Salopek, obuhvaćao je građenje punim profilom obrađene drvene građe.
- U prostorima srednje, sjeverne i istočne Europe to su bile punostijene građevine, s horizontalnim gredama ili tesanim planjkama, koje se međusobno povezivalo moždanicima, a na uglovima spajalo na preklop. U prostorima zapadne i južne Europe, osim navedenog načina, prevladava građenje kanatnim stijenama kod kojih je nosiva konstrukcija sustav vertikalnih, horizontalnih i kosih drvenih elemenata, s ispunom od nenosivog materijala, kao štu pleter sa zemljom ili opeka - kaže Salopek i dodaje kako je međusobno spajanje elemenata bilo tesarskim vezovima, ponekad uz minimalnu upotrebu čeličnih spojnih sredstava.
Predajno graditeljstvo u drvu u Hrvatskoj, ističe, raskošno je u strukturama gdje se cijela građevina gradi od drvenog materijala, stijene, stropovi, krovišta, pa i drveni pokrov šindrom. Jedino je za temeljni oslonac na uglovima upotrebljavan kamen. Međutim, postoji i velik broj primjera kombinacije materijala, na primjer kamen ili opeka u podnožju ili prizemlju, drvo na katu, slama ili trska kao krovni pokrov.
- Relevantna graditeljska baština u drvu nalazi se na ruralnim prostorima, a obuhvaća stambene, gospodarske i sakralne prostore (drvene kapele, najveći broj u Sisačkoj biskupiji). Najveći broj građevina u drvu nalazi se u pokupsko-posavskom bazenu, na potezu od Karlovca na zapadu, Zaprešića na sjeveru do Nove Gradiške na jugoistoku. Prema nekim podacima, taj broj prelazi 7000 građevina - kaže i dodaje kako se građevine u drvu u urbanim prostorima nalaze na pojedinačnim, već rijetkim lokacijama, ili u manjim skupinama, kao što je potez drvenih kuća u Crkvenoj ulici u Kutini.
Sve građevine u drvu su u principu pod određenim režimom zaštite, a njihove obnove kroz programe poticaja, zaštite i uključivanja u turizam podupiru nadležna ministarstva i institucije. I arhitekt Salopek se tijekom duge karijere posvetio obnovi tradicijskih drvenih kuća, sudjelovao je i na izradi priručnika o obnovi posavske tradicijske drvene kuće te u samim projektima obnove i nadzora radova.
- S optimizmom gledam na procese preporoda tradicijskih građevina, samo što se to ne događa u dovoljnom broju slučajeva. Činjenica je da se tom obnovom s jedne strane čuva jedinstvena i neponovljiva baština, a s druge strane osigurava joj se ekonomska održivost uključivanjem u razvoj specifičnih turističkih usluga - napominje. Također, obnovom se produljuje vijek trajanja samih građevina.
Iako su projekti obnove rijetki, nada se kako će se zbog novonastale situacije ona ponovno aktualizirati.
SUVREMENA RJEŠENJA
Novogradnja na tragu tradicije u raznim kombinacijama
Suvremeni način građenja drvom, kaže Salopek, oslanja se na kombinacije nosivih elemenata, izvedenih najčešće od lameliranog lijepljenog drva i nenosive ispune u vidu toplinske izolacije, s drvenim oblogama u eksterijeru i interijeru. Moguće je vidjeti građevine izve-dene u drvenom materijalu u najrazličitijim prostornim kombi-nacijama, od jednostavno struk-turiranih do virtuoznih prostornih rješenja. To posebno vrijedi za krovne-stropne lamelirane konstrukcije. U suvremenom građenju drvenim materijalom najčešće se koriste metalna spojna sredstva, a drvo zaštićuje specij-alnim fungicidnim i insekticidnim premazima, ovisno o položaju i izloženosti atmosferilijama.
- U najnovije vrijeme upotrijebio sam vidljive lamelirane nosače u krovnoj-stropnoj konstrukciji nove crkve Preobraženja Gospodnjeg u Petrinji. U kombinaciji s metalnim spojnicama i zategama realizirana je čipkasta konstrukcijska struk-tura nad sakralnim prostorom - objašnjava Salopek.
