revitalizacija kuća

Arhitekt Davor Salopek: Obnova više od 7000 tradicijskih drvenih kuća poželjna je iz više razloga

Primjer obnovljene tradicijske drvene kuće, čiji projekt potpisuje arhitekt Salopek
 Davor Salopek
Iako su takvi projekti rijetki, njima se produljuje životni vijek objekta, čuva se neponovljiva baština i osigurava ekonomska održivost

Tradicijski način građenja drvom, kojim su se gradile stambene, gospodarske i sakralne građevine, pojašnjava arhitekt Davor Salopek, obuhvaćao je građenje punim profilom obrađene drvene građe.

- U prostorima srednje, sjeverne i istočne Europe to su bile punostijene građevine, s horizontalnim gredama ili tesanim planjkama, koje se međusobno povezivalo moždanicima, a na uglovima spajalo na preklop. U prostorima zapadne i južne Europe, osim navedenog načina, prevladava građenje kanatnim stijenama kod kojih je nosiva konstrukcija sustav vertikalnih, horizontalnih i kosih drvenih elemenata, s ispunom od nenosivog materijala, kao štu pleter sa zemljom ili opeka - kaže Salopek i dodaje kako je međusobno spajanje elemenata bilo tesarskim vezovima, ponekad uz minimalnu upotrebu čeličnih spojnih sredstava.

image
Arhitekt Davor Salopek
Ronald Goršić/Cropix

Predajno graditeljstvo u drvu u Hrvatskoj, ističe, raskošno je u strukturama gdje se cijela građevina gradi od drvenog materijala, stijene, stropovi, krovišta, pa i drveni pokrov šindrom. Jedino je za temeljni oslonac na uglovima upotrebljavan kamen. Međutim, postoji i velik broj primjera kombinacije materijala, na primjer kamen ili opeka u podnožju ili prizemlju, drvo na katu, slama ili trska kao krovni pokrov.

image
Primjer obnovljene tradicijske drvene kuće, čiji projekt potpisuje arhitekt Salopek
Davor Salopek
image
Davor Salopek

- Relevantna graditeljska baština u drvu nalazi se na ruralnim prostorima, a obuhvaća stambene, gospodarske i sakralne prostore (drvene kapele, najveći broj u Sisačkoj biskupiji). Najveći broj građevina u drvu nalazi se u pokupsko-posavskom bazenu, na potezu od Karlovca na zapadu, Zaprešića na sjeveru do Nove Gradiške na jugoistoku. Prema nekim podacima, taj broj prelazi 7000 građevina - kaže i dodaje kako se građevine u drvu u urbanim prostorima nalaze na pojedinačnim, već rijetkim lokacijama, ili u manjim skupinama, kao što je potez drvenih kuća u Crkvenoj ulici u Kutini.

Sve građevine u drvu su u principu pod određenim režimom zaštite, a njihove obnove kroz programe poticaja, zaštite i uključivanja u turizam podupiru nadležna ministarstva i institucije. I arhitekt Salopek se tijekom duge karijere posvetio obnovi tradicijskih drvenih kuća, sudjelovao je i na izradi priručnika o obnovi posavske tradicijske drvene kuće te u samim projektima obnove i nadzora radova.

- S optimizmom gledam na procese preporoda tradicijskih građevina, samo što se to ne događa u dovoljnom broju slučajeva. Činjenica je da se tom obnovom s jedne strane čuva jedinstvena i neponovljiva baština, a s druge strane osigurava joj se ekonomska održivost uključivanjem u razvoj specifičnih turističkih usluga - napominje. Također, obnovom se produljuje vijek trajanja samih građevina.

Iako su projekti obnove rijetki, nada se kako će se zbog novonastale situacije ona ponovno aktualizirati.

image
Jedan od novijih projekata drvene gradnje arhitekta Salopeka je infocentar Repušnica na ulazu u PP Lonjsko polje, iako ističe kako je došlo do nekih manjih propusta u izvedbi radova
Privatna arhiva

SUVREMENA RJEŠENJA

Novogradnja na tragu tradicije u raznim kombinacijama

Suvremeni način građenja drvom, kaže Salopek, oslanja se na kombinacije nosivih elemenata, izvedenih najčešće od lameliranog lijepljenog drva i nenosive ispune u vidu toplinske izolacije, s drvenim oblogama u eksterijeru i interijeru. Moguće je vidjeti građevine izve-dene u drvenom materijalu u najrazličitijim prostornim kombi-nacijama, od jednostavno struk-turiranih do virtuoznih prostornih rješenja. To posebno vrijedi za krovne-stropne lamelirane konstrukcije. U suvremenom građenju drvenim materijalom najčešće se koriste metalna spojna sredstva, a drvo zaštićuje specij-alnim fungicidnim i insekticidnim premazima, ovisno o položaju i izloženosti atmosferilijama.

- U najnovije vrijeme upotrijebio sam vidljive lamelirane nosače u krovnoj-stropnoj konstrukciji nove crkve Preobraženja Gospodnjeg u Petrinji. U kombinaciji s metalnim spojnicama i zategama realizirana je čipkasta konstrukcijska struk-tura nad sakralnim prostorom - objašnjava Salopek.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. studeni 2021 14:48