Teško je razumjeti zašto se u Hrvatskoj s posebnim guštom ruši staro graditeljsko nasljeđe, naročito iz razdoblja moderne, ili se ono prepušta propadanju. Zašto brownfield investicije kod nas nemaju gotovo nikakvu prođu? Kako je moguće da jedan biser moderne nije zaštićen, nego čeka na rušenje, a štiti ga samo vjetar promjena? Govorimo u ovom slučaju o hotelu Pelegrin u sklopu nekadašnjeg turističkog kompleksa Kupari, fascinantnom djelu iz 1963. godine.
Nedavno su društvenim mrežama kružile fotografije genijalne kuće iz razdoblja moderne u Brazilu imena Casa Atibaia. Svi su joj se redom po svijetu divili, a ovaj devastirani hotel uz more je naša veća verzija iste arhitekture. Zbog lošeg stanja u kojem jest možda se to ne vidi više onako na prvu, zato bi valjda struka trebala imati pravo na odluku o zaštiti, koja u ovom hotelu prepoznaje arhitektonsku ikonu.
Obilazak Kupara bila je jedna od ponuđenih stručnih tura u sklopu Dana arhitekata održanih nedavno u Dubrovniku.
"Hotelska arhitektura modernizma", terensko predavanje uz obilazak ostataka nekadašnjih hotela Grand, Goričina 1, Pelegrin, Kupari i Goričina 2 vodio je Božo Benić, nekadašnji predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik, današnji pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika.
Prvi s toaletom u sobi
-Kupari su naselje na sjevernim padinama brda Goričine u općini Župa dubrovačka. Naselje se prvi put spominje još 1317. godine, a njegov je naziv izvedenica pojma kuparica, što je lokalni termin za crijep koji se tu stoljećima proizvodio. Krajem 19. stoljeća u Dubrovniku se počinje razvijati turizam. Česi početkom 20. stoljeća kupuju ovdje zemljišta. Najambiciozniji zahvat tog doba bila je izgradnja Grand hotela Kupari, koji je završen 1924. godine, te uskoro ovo područje postaje elitno primorsko odmaralište - pričao je Božo Benić okupljenim kolegama.
Obišli su tijekom ture sve hotele, koji su redom danas ruine, a onaj najposebniji, ako se pita arhitekte, hotel Pelegrin, bio je zadnji na redu.
- Drugi svjetski rat zaustavio je turističku djelatnost. U poratnim godinama Česi svoje hotele obnavljaju, ali nedugo potom njihova je imovina nacionalizirana. Pedesetih godina turistički sklop u Kuparima prenamijenjen je za pružanje ugostiteljskih usluga pripadnicima JNA. Trendovi se u svijetu mijenjaju i gosti traže komfor pa uprava planira provesti prostorno-funkcionalnu reorganizaciju vojnog odmarališta. Na izradi urbanističko-arhitektonskog rješenja za prvu veliku modernizaciju 1958. godine angažiran je David Finci, sarajevski arhitekt. Prvi Fincijev hotelski sklop, hotel Goričina s kavanom i lounge barom, izgrađen je 1962. godine - objašnjava Benić.
Sljedeće godine na istaknutom rtu u južnom dijelu odmarališta Finci projektira hotel Pelegrin, koji je osim po inovativnom tipu gradnje u to doba volumenom i kapacitetom bio najveći hotel na Jadranu.
- Ovaj smo hotel, kroz inicijativu Društva arhitekata Dubrovnik koju su podržali i Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata te Društvo povjesničara umjetnosti, 2017. godine pokušali zaštititi kao spomenik kulture. No, dobili smo negativno mišljenje iz Ministarstva kulture uz argument da nema dovoljno saznanja kako obnoviti turističke sadržaje iz razdoblja moderne. Doista, malo je relevantnih studija i istraživanja na ovu temu, ali to ne znači da obnova nije moguća - kaže Božo Benić, koji je u međuvremenu upisao doktorski studij baš na ovu temu.
Neki novi planovi
Predložili su tada i da se ovaj hotel zaštiti u sklopu prostornog plana, ali ni za to nije bilo sluha. Planovi za ovo područje su valjda već bili dogovoreni. No, vratimo se povijesti. Nakon hotela Pelegrin uslijedila je 1966. gradnja izdvojene rezidencijalne zone s hotelom Galeb arhitekata Milorada Petijevića i Katarine Đivović te dvije luksuzne modernističke vile 1968., posljednje Fincijeve realizacije u Kuparima prije njegova odlaska na studijsku godinu u SAD, gdje je ostao do kraja života i ostvario iznimnu karijeru.
Kupari, najveći hotel u odmaralištu, izgrađen je u doba druge velike modernizacije 1976. prema projektnom rješenju Vladimira Zarahovića, Nikole Neškovića i Sulejmana Midžića, dok je na mjestu srušene Fincijeve kavane 1980. izgrađen hotel Goričina 2 arhitekta Ante Rožića.
- Za vrijeme ratne agresije na dubrovačko područje turistički sklop u Kuparima teško je stradao od posljednica izravnog granatiranja.
Graditeljsko naslijeđe
U prvim poratnim godinama vojska je djelomično adaptirala i osposobila Grand, Goričinu i Pelegrin za svoje potrebe, no nedugo nakon što se ranih 2000-ih vojska povukla, hotelska imovina ostala je izložena nekontroliranoj devastaciji i pljački - kazao je Benić.
U kompleksu je zaštićen samo nekadašnji hotel Grand koji ima povijesnu vrijednost, ali arhitektonsku nema.
Po mišljenu struke višestruko je veća povijesna i arhitektonska vrijednost hotela Pelegrin, koji je nužno zaštiti kao vrijedno graditeljsko nasljeđe, budući da predstavlja kanonsko djelo hrvatske turističke arhitekture iz razdoblja modernizma.
- Monumentalno 'lebdeće' zdanje zamišljeno je i realizirano u apstraktnoj formi obrnute krnje piramide, a u potpuno novoj tipologiji otvorenoga jednotraktnoga galerijskog sustava s reprezentativnim atrijem koji je bio centralno mjesto hotelskog društvenog života. Također, hotel Pelegrin ne mora se obnoviti kao hotel, može se prenamijeniti i postati novo centralno mjesto okupljanja u turističkom kompleksu s raznim sadržajima. Za njegovo rušenje nema nikakvog opravdanja jer na ovom području ima sasvim dovoljno zemljišta za nove smještajne kapacitete - zaključuje Božo Benić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....