Ekskluzivni intervju

Arthur Casas, poznati brazilski arhitekt: "Vrijeme je za mali korak unazad"

 FG+SG/
Cilj nove kuće je poboljšati kvalitetu života onih koji će živjeti u tom prostoru

Jedan od vodećih brazilskih arhitekata Arthur Casas nedavno je boravio u Hrvatskoj. Smatra se jednim od top pet arhitekata rezidencijalne arhitekture u Brazilu, iako njegov rad zahvaća puno veći raspon, od dizajna namještaja do urbanizma. Njegov Studio Arthur Casas djeluje u Sao Paolu i u New Yorku. U Hrvatskoj je nedavno boravio radi angažmana na jednoj privatnoj kući.

image
NERA ŠIMIĆ/CROPIX

S poznatim i cijenjenim brazilskim arhitektom razgovarali smo tijekom njegova nedavnog boravka u Hrvatskoj

Mnogi se dive vašim prekrasnim kućama. Koja je njihova tajna?

- Vjerujem da je ključ u razumijevanju okoliša, klime, dostupnih materijala i građevinskog materijala te obiteljskih navika onih koji će tu stanovati. Cilj nove kuće je poboljšati kvalitetu života onih koji će živjeti u tom prostoru.

Kako postižete balans između ljudi, kuća i prirode?

- Priroda ima moć donijeti nam radost i smiraj. U tom kontekstu, arhitektura bi trebala podržavati prirodni krajolik i, ako je moguće, oponašati taj krajolik, koristeći iste prirodne elemente koji se u njemu nalaze.

image
FG+SG/

Kuća AL u Rio de Janeiru slavi prirodu. Osim po pogledu prema stijeni i Atlantiku, ističe se i uzdignutim "plutajućim", vodoravnim volumenom, u kojemu su smještene sve društene aktivnosti. Privatni apartman je na drugom katu

image
FG+SG/

Što je bitno u arhitekturi danas, vezano za klimatske promjene i vrijeme u kojem živimo?

- Ljudi su napredovali u odnosu na udobnost svojih domova, primjerice koristeći uglavnom sofisticirane elektroničke uređaje poput klima uređaja i automatskih zavjesa koji preopterećuju energetsku mrežu. Vrijeme je sad da napravite mali korak unatrag i koristite jednostavne, prirodne procese za postizanje tih ciljeva. Ovdje bih mogao spomenuti unakrsnu ventilaciju u projektu, korištenje geotermalne energije, izgradnju cisterni, korištenje solarne energije ili energije vjetra kada je to moguće.

image
MARCELO BISCOLA

Ljetna kuća MS u blizini São Paula

Vaš Studio je poznat i po istraživanju raznih materijala za gradnju i namještaj.

- Smatramo da su najbolji materijali oni koji se mogu naći u radijusu od 500 kilometara od objekta koja se gradi, po mogućnosti naravno i mnogo mnogo bliže. To nas je natjeralo da istražujemo i otkrivamo nove materijale.

image
PRIVATNA ARHIVA

Emiliano hotel u Rio de Janeiru

Hrvatska arhitektura ima problem s identitetom. Kako ostvariti pripadnost mjestu, regiji, na suvremeni način?

- Osjećam da je Hrvatska nova zemlja u vrlo staroj regiji, koja još uvijek traži vlastiti identitet, te da on nema mnogo veze s prošlošću. To će se dogoditi prirodno, ne samo u arhitekturi nego i u drugim umjetničkim granama. Volio bih pomoći Hrvatskoj da pronađe ovaj put kao što su nebrojeni europski arhitekti i dizajneri pomogli Brazilu da pronađe svoj moderni identitet početkom prošlog stoljeća.

image
PRIVATNA ARHIVA

Emiliano hotel u Rio de Janeiru

Koji vam je dojam o Hrvatskoj?

- Bio sam tu prvi put prije sedam godina. Ovaj put sam posjetio Istru, vrlo zanimljivu regiju, prekrasnu, s izuzetno lijepim malim gradovima koji još nisu otkriveni od masovnog turizma.

image
FILIPPO BAMBERGHI/

Brownstone house projekt odnosi se na rekonstrukciju tipične kuće u nizu u New Yorku

image
FILIPPO BAMBERGHI/
image
FILIPPO BAMBERGHI/

Kako to da ste sad posjetili Hrvatsku? Kojim angažmanom?

- Došao sam na poziv gospodina Borislava Maletića kako bi projektirao kuću za njegovu obitelj. Dvije godine smo pokušavali to postići, ali je u vrijeme pandemije bilo vrlo teško.

Živjeli ste na ruti Brazil - New York gdje imate svoje studije. Koliko se vaš životni stil promijenio u doba pandemije?

- Planiram se kretati još manje. U New Yorku sam bio zadnji put prije dvije godine. No, moje prisustvo nije radilo veliku razliku, a naš posao se čak povećao u SAD -u u tom razdoblju.

image
NERA ŠIMIĆ/CROPIX

"Najbolji su materijali oni koji se mogu naći u radijusu od 500 kilometara od objekta koji se gradi, i bliže"

Surađujete u Brazilu s hrvatskim arhitektom Markom Brajovićem, koji je živio u mladosti u Rovinju. Recite nam nešto o tome.

- Marko je najbrazilski Hrvat koji postoji. Obožava atlantsku šumu, šumu Amazone.Trenutno surađujemo stvarajući MuCA (Amazon Science Museum) usred džungle. Radili smo i paviljon Brazila za Expo Milan 2015. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. listopad 2021 00:47