Uselivši se nedavno u prostrano i svijetlo potkrovlje na zagrebačkoj Trešnjevki, novi su vlasnici naslijedili dobru tlocrtnu organizaciju koju čine dvije međusobno vizualno povezane etaže. Projekt uređenja interijera potpisuje arhitekt Toni Bešlić.
Na donjoj etaži su ulazni prostor, dnevni boravak, blagovaonica, kuhinja i zasebni blok s roditeljskom spavaonicom i kupaonicom, a na gornjoj etaži dječja spavaonica s kupaonicom i otvorena galerija. Etaže su međusobno povezane otvorenim vretenastim stubištem u jednovolumensku cjelinu koju uokviruje bjelina zidova i stropova.
- U razgovoru s vlasnicima odlučeno je da se zadrže glavne strukturne odlike prostora u što je uključena i zaobljena konstrukcija spuštenog stropa od gipskartonskih ploča kao snažnoga vizualnog znaka. Njezina ekspresivna dinamika u novom je prostornom rasporedu shvaćena i kao interpunkcijski znak između dviju funkcijskih zona, boravka i blagovanja, čiji otklon od pravocrtne geometrije dodatno podcrtava velika stropna svjetiljka Gina Sarfattija iz 1952. godine kao moderna interpretacija baroknoga venecijanskog lustera - objašnjava arhitekt.
Dodaje kako istodobno taj luster naglašava visinu stropa, ali i poprečnu geometriju stropnog zakrivljenja, čime dominantno uzdužnom prostoru osigurava i preglednost i ritmičnost. Osim toga, od stana bivšeg vlasnika zadržan je i parket snažne crvenkaste boje.
- Zapravo je sve u skladu s razmišljanjima znamenitoga austrijsko-švedskog arhitekta Josefa Franka koji je rekao da svaki prostor može primiti svaki stil i da sve što nas okružuje može biti i aktualno i moderno, što znači da nije uvijek potrebno sve rušiti, nego pokušati istražiti potencijale zatečenog prostora - kaže Bešlić.
PLASTIČNOST I RELJEFNOST
Prostorne izbočine ili niše proširuju prostor i daju mu plastičnost i reljefnost, odnosno stvaraju igru svjetla i sjene. Tako je u produžetku blagovaonskog dijela niša s radnim prostorom u kojoj se nalazi po mjeri projektirani ugrađeni ormar i radni stol. Druga niša, određena vretenastim stubištem i okruglim stupom, s ležaljkom japanskog dizajnera Toshiyukija Kite, koristi se za odmor. I u kuhinjskoj su niši elementi projektirani po mjeri, a njome, kao najprostranijom nišom, dominira bijela boja koju, kako opisuje arhitekt, prekidaju antracitno bojani zidovi između radne plohe i visećih ormara, plohe šanka i pločica na podu.
- Svi nabrojani prostorni dijelovi shvaćeni su u prostornom kontinuumu kao otvorene niše, a roditeljska spavaonica s kupaonicom i dječja spavaonica sa svojom kupaonicom doživljene su kao zatvorene niše - objašnjava Bešlić.
Komadi namještaja i umjetničke slike ovdje su glavni prostorni naglasci, odnosno središnje mjesto dizajna prostora.
ESTETIKA
- Izbor namještaja određuje karakter prostoru, pridonosi stupnjevanju funkcijskih zona, čime se cjelokupni prostor dijeli na manje odsječke. Važna je bila tehnička i strukturna estetika namještaja, ali i njegove proporcije, materijali i boje. Blagovaonski stol francuskog arhitekta Jeana Prouvéa utjelovljuje industrijska načela oblikovanja, što vrijedi i za stolce oko stola koje potpisuju Amerikanci Charles i Ray Eames. Svjetiljka iznad stola pripada suvremenom dizajneru Jasperu Morrisonu. Njezina bi bjelina, jednostavnost i zaobljenost trebale podcrtati svečanost čina blagovanja, a istodobno biti u funkciji mjesta za razgovor, igru i čitanje - opsuje Bešlić.
Zidnu plohu oživio je rad akademskog slikara Vladimira Meglića. Između ostaloga, treba istaknuti, kaže arhitekt na kraju našeg razgovora, kao važan prostorni označitelj i stojeću svjetiljku Pipe Floor svjetski uglednih švicarskih arhitekata Jacquesa Herzoga i Pierrea de Meurona, autora, između ostaloga, i zgrade Filharmonije u Hamburgu.
